hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31823/d.25.2.1

Petar Bakić – biskup i vlastelin (1716. – 1749.)

Marin Srakić ; Đakovačko-osječka nadbiskupija

Puni tekst: hrvatski, pdf (251 KB) str. 189-230 preuzimanja: 435* citiraj
APA 6th Edition
Srakić, M. (2017). Petar Bakić – biskup i vlastelin (1716. – 1749.). Diacovensia, 25 (2), 189-230. https://doi.org/10.31823/d.25.2.1
MLA 8th Edition
Srakić, Marin. "Petar Bakić – biskup i vlastelin (1716. – 1749.)." Diacovensia, vol. 25, br. 2, 2017, str. 189-230. https://doi.org/10.31823/d.25.2.1. Citirano 19.10.2021.
Chicago 17th Edition
Srakić, Marin. "Petar Bakić – biskup i vlastelin (1716. – 1749.)." Diacovensia 25, br. 2 (2017): 189-230. https://doi.org/10.31823/d.25.2.1
Harvard
Srakić, M. (2017). 'Petar Bakić – biskup i vlastelin (1716. – 1749.)', Diacovensia, 25(2), str. 189-230. https://doi.org/10.31823/d.25.2.1
Vancouver
Srakić M. Petar Bakić – biskup i vlastelin (1716. – 1749.). Diacovensia [Internet]. 2017 [pristupljeno 19.10.2021.];25(2):189-230. https://doi.org/10.31823/d.25.2.1
IEEE
M. Srakić, "Petar Bakić – biskup i vlastelin (1716. – 1749.)", Diacovensia, vol.25, br. 2, str. 189-230, 2017. [Online]. https://doi.org/10.31823/d.25.2.1

Sažetak
Prije 300 godina, tj. 1716. godine, bosanskim ili đakovačkim biskupom imenovan je Petar Bakić, svećenik Splitske (nad)biskupije, revni misionar panonsko-slavonskih krajeva, »izabrani biskup srijemski« (electus Sirmiensis). Kad je Bakić nastupio na svoju službu, u biskupiji su još bili vidljivi tragovi turskoga razaranja. Zato se on svojski dao na uređenje biskupije počevši od dogradnje stolne crkve, preko uređenja nekih župnih crkava, nabavljanja crkvenoga namještaja itd. Biskupija je bila malena, svega četiri župe o kojima su se pastoralno skrbili franjevci Provincije Bosne Srebrene. Njegovim dolaskom započinje i organizirana gospodarska melioracija na svim područjima kao što su vinogradarstvo, ratarstvo, stočarstvo itd. Zbog svoje žestoke naravi biskup je često dolazio u sukob sa svojom okolinom: franjevcima, Komornim nadzorništvom u Osijeku i podanicima. Franjevci su branili svoja pastoralna prava i pozivali se na svoje zasluge, a vojne vlasti vrijeđale su na sve moguće načine Bakićeva prava kao vlastelina, ali i kao biskupa, a podanici su se žalili na razna davanja i teške radove na uređenju vlastelinstva. Nakon bezbroj tužbi i optužbi s jedne i druge strane Ratno vijeće pod predsjedanjem Eugena Savojskoga, a uz suglasnost carskoga dvora, stavilo je biskupa Petra Bakića pod sekvestar, zabranivši mu ulazak na područje njegove biskupije. Mnogo toga što je on u svojoj revnosti zasadio i izgradio oštećeno je ili uništeno za vrijeme njegove odsutnosti. Kad se pomilovanjem carice Marije Terezije vratio u biskupiju, našao je pustoš koju nije mogao podnijeti pa se vratio na svoje imanje u Križovljanu kraj Varaždina, gdje je i umro 1749. godine. Sahranjen je u mjesnoj crkvi, ali mu se ne zna grob.

Ključne riječi
Bakić; misionar; Bosanska biskupija; franjevci; Komorno nadzorništvo; vlastelinstvo; melioracija gospodarstva; vinogradarstvo; zakonodavac; sekvestar

Hrčak ID: 183857

URI
https://hrcak.srce.hr/183857

[engleski]

Posjeta: 862 *