hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

Uloga pravopisnih priručnika u standardizaciji pravogovornoga plana

Mihaela Matešić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Ermina Ramadanović ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Puni tekst: hrvatski, pdf (371 KB) str. 107-123 preuzimanja: 235* citiraj
APA 6th Edition
Matešić, M. i Ramadanović, E. (2017). Uloga pravopisnih priručnika u standardizaciji pravogovornoga plana. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 43 (1), 107-123. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/184001
MLA 8th Edition
Matešić, Mihaela i Ermina Ramadanović. "Uloga pravopisnih priručnika u standardizaciji pravogovornoga plana." Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol. 43, br. 1, 2017, str. 107-123. https://hrcak.srce.hr/184001. Citirano 18.11.2019.
Chicago 17th Edition
Matešić, Mihaela i Ermina Ramadanović. "Uloga pravopisnih priručnika u standardizaciji pravogovornoga plana." Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43, br. 1 (2017): 107-123. https://hrcak.srce.hr/184001
Harvard
Matešić, M., i Ramadanović, E. (2017). 'Uloga pravopisnih priručnika u standardizaciji pravogovornoga plana', Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 43(1), str. 107-123. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/184001 (Datum pristupa: 18.11.2019.)
Vancouver
Matešić M, Ramadanović E. Uloga pravopisnih priručnika u standardizaciji pravogovornoga plana. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje [Internet]. 2017 [pristupljeno 18.11.2019.];43(1):107-123. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/184001
IEEE
M. Matešić i E. Ramadanović, "Uloga pravopisnih priručnika u standardizaciji pravogovornoga plana", Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol.43, br. 1, str. 107-123, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/184001. [Citirano: 18.11.2019.]

Sažetak
Svi suvremeni hrvatski pravopisi razmatraju semantički pomak zbog kojega se razlikuju prijedložno-padežni izrazi i prilozi odnosno prijedlozi tvoreni od tih izraza. Na pravogovornome planu norma propisuje jednak naglasni ostvaraj i za prijedložno-padežne izraze i za priloge odnosno prijedloge tvorene od njih. Kako su prijedložno-padežni izrazi po svojem naglasnome ustroju naglasne cjeline sastavljene od proklitike i toničke riječi, normom je predviđeno da se u njima provodi oslabljeno ili neoslabljeno pomicanje naglaska ako je tonička riječ naglašena kratkosilaznim naglaskom. Uzus se opire tome pravilu i govornici pokazuju tendenciju nepomicanja naglaska u proklizi. Iako je tako, govornici ipak vrše akcenatske pomake kada se radi o prilozima i prijedlozima tvorenima od prijedložno-padežnih izraza, ali to čine na način suprotan normi: naglasak pomiču ne samo kad imenica nosi silazni naglasak nego i kad je na njoj uzlazni naglasak. U radu se zaključuje da su takvi naglasni pomaci potaknuti semantičkim razlozima. Budući da su se na pravopisnome planu oblikovali pravopisni minimalni parovi koje čine prijedložno-padežni izraz i prijedlog odnosno prilog tvoren od njega, pravopisni je plan u takvim slučajevima postao razlikovniji u komunikaciji od pravogovornoga plana. Drugim riječima, semantički je doprinos pravopisnih pravila u komunikaciji veći od mogućnosti koje predviđa pravogovorna norma. Pravopisna mogućnost razlikovanja prenesena je stoga i na pravogovorni plan, a izbor izgovora koji se suprotstavlja normi funkcionalan je jer je njime učvršćena semantička razlika između dviju jezičnih jedinica.

Ključne riječi
hrvatski jezik; pravopis; pravogovorna norma; prijedložni izrazi; prijedlozi; prilozi

Hrčak ID: 184001

URI
https://hrcak.srce.hr/184001

[engleski]

Posjeta: 371 *