Acta clinica Croatica, Vol. 56. No. 1., 2017.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2017.56.01.01
Korelacija između koncentracije onečišćivača zraka i pojavnosti srčanih aritmija u području s vlažnom kontinentalnom klimom
Marijana Knezović
; Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Sanja Pintarić
; First School of Economics
Marko Mornar Jelavić
; Department of Internal Medicine and Dialysis, Zagreb-East Health Center
Višnja Nesek
; Sveti Duh University Hospital, Zagreb, Osijek School of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek
Goran Krstačić
; Institute for Cardiovascular Prevention and Rehabilitation, Zagreb, Osijek School of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek
Mislav Vrsalović
; Institute for Cardiovascular Prevention and Rehabilitation, Zagreb, Osijek School of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek
Aljoša Šikić
; Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Ivan Zeljković
; Sestre milosrdnice University Hospital Center
Hrvoje Pintarić
; Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Sažetak
U ovoj studiji istraživali smo korelaciju temperature zraka, tlaka zraka, koncentracije onečišćivača zraka i učestalosti srčanih aritmija u dva klinička centra u području s vlažnom kontinentalnom klimom. Retrospektivna studija je uključivala 3749 bolesnika s aritmijama primljenih u hitnu službu (HS). Oni su klasificirani u četiri skupine: supraventrikulska tahikardija (SVT), ventrikulska tahikardija (VT), atrijska fibrilacija/undulacija (Afib/Aund) i palpitacije (bez EKG promjena ili sa sinusnom tahikardijom i ekstrasistolama). Broj bolesnika, vrijednosti meteoroloških parametara (prosječne dnevne vrijednosti temperature zraka, tlaka i relativne vlage) i koncentracije onečišćujućih tvari u zraku (čestice dimenzija ~10 mikrometara ili manje (PM10), ozon (O3) i dušikov dioksid (NO2)) prikupljene su tijekom dvije godine (srpanj 2008.-lipanj 2010.). Bilo je 1650 (44,0%), 1525 (40,7%), 451 (12,0%) i 123 (3,3%) bolesnika s palpitacijama, Afib/Aund-om, SVT-om odnosno VT-om. Primjenom Spearmanove analize našli smo pozitivnu korelaciju između pojave aritmije i vlažnosti zraka na dan (r=0,07), 1 (r=0,08), 2 (r=0,09) i 3 dana prije (r=0,09 ) te NO2 čestica na dan (r=0,08) prijma u HS; palpitacija i vlažnosti zraka na dan (r=0,11), 1 (r=0,09), 2 (r=0,07) i 3 dana prije (r=0,10) te PM10 (r=0,11) i NO2 (r=0,08) čestica na dan prijma u HS; Afib/Aund i vlažnosti zraka 2 dana prije (r=0,08) prijma u HS (za sve p<0,05). U zaključku, utvrđena je vrlo slaba pozitivna korelacija između pojavnosti srčanih aritmija i vlage u zraku te koncentracije onečišćivača zraka u području s vlažnom kontinentalnom klimom.
Ključne riječi
Onečišćenost zraka – štetna djelovanja; Aritmije, srčane; Klima – štetna djelovanja; Hitna služba, bolnička
Hrčak ID:
184167
URI
Datum izdavanja:
1.3.2017.
Posjeta: 2.105 *