Acta clinica Croatica, Vol. 56. No. 1., 2017.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2017.56.01.05
Rizični čimbenici povezani s nastankom crnih obojenja na zubima
Katica Prskalo
; Department of Endodontics and Restorative Dentistry, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb
Eva Klarić Sever
orcid.org/0000-0003-3447-5517
; Department of Endodontics and Restorative Dentistry, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb
Ivan Alerić
; School of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University, Osijek; Zagreb University Hospital Centre
Tatjana Antonić Jelić
; Ruđer Bošković Institute
Ivona Žaja
; Žaja Private Dental Practice, Zagreb, Croatia
Sažetak
Svrha ovoga istraživanja bila je dokazati postoji li utjecaj konzumacije hrane, pića ili lijekova na nastanak i pojavnost crnihobojenja na zubima. Ukupno 500 pacijenata u dobi od 15-25 godina pregledano je i uključeno u ovu studiju. Od ukupnog broja, 60 pacijenata je odabrano i podijeljeno u dvije skupine od 30 pacijenata. Skupina 1. je uključivala pacijente s crnim obojenjima na vestibularnim/oralnim plohama zuba. Skupina 2. je uključivala pacijente bez crnih obojenja (kontrola). Podaci su prikupljeni korištenjem posebno pripremljenog upitnika. Atomska apsorpcijska spektroskopija je primijenjena za odre-đivanje elemenata koji uzrokuju i nalaze se u sastavu crnih obojenja zubi. Test rizika karijesa (CRT) korišten je za određivanje puferskog kapaciteta sline, dok je CRT test bakterija korišten za određivanje prisutnosti bakterija Streptococcus mutansi Lactobacillusspp. u slini. Statistički značajna razlika između skupina utvrđena je za kelj i ciklu (p<0,05), no ne i za ostalo povrće. Što se tiče konzumacije pića, pacijenti s crnim obojenjima na zubima su pili manje vina (p<0,05) u odnosu na pacijente bez obojenja. Nije zabilježena razlika u konzumaciji lijekova između pacijenata s crnim obojenjima i bez njih. Pacijenti s obojenjima su bili stariji, pušili su i imali su niži pH sline te nižu razinu bakterije Streptococcus mutansnego oni bez obojenja (p<0,05). U diskoloriranim uzorcima pronađeni su tragovi kalcija, magnezija, željeza, bakra i cinka. Na nastanak obojenja zuba utječe niz čimbenika, među kojima se prehrana i slina smatraju jednim od važnijih. Ovo istraživanje je pokazalo da pacijenti s crnim obojenjima na zubima konzumiraju više cikle, dok pacijenti bez obojenja konzumiraju više kelja i crnog vina.
Ključne riječi
Zubi; Crna obojenja; Prehrana; Slina
Hrčak ID:
184260
URI
Datum izdavanja:
1.3.2017.
Posjeta: 5.933 *