hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.20901/an.13.03

Koliko je aktualan zapadni marksizam?

Smail Rapic ; Bergishe Universität Wuppertal

Puni tekst: hrvatski, pdf (128 KB) str. 25-36 preuzimanja: 454* citiraj
APA 6th Edition
Rapic, S. (2016). Koliko je aktualan zapadni marksizam?. Anali Hrvatskog politološkog društva, 13 (1), 25-36. https://doi.org/10.20901/an.13.03
MLA 8th Edition
Rapic, Smail. "Koliko je aktualan zapadni marksizam?." Anali Hrvatskog politološkog društva, vol. 13, br. 1, 2016, str. 25-36. https://doi.org/10.20901/an.13.03. Citirano 19.09.2021.
Chicago 17th Edition
Rapic, Smail. "Koliko je aktualan zapadni marksizam?." Anali Hrvatskog politološkog društva 13, br. 1 (2016): 25-36. https://doi.org/10.20901/an.13.03
Harvard
Rapic, S. (2016). 'Koliko je aktualan zapadni marksizam?', Anali Hrvatskog politološkog društva, 13(1), str. 25-36. https://doi.org/10.20901/an.13.03
Vancouver
Rapic S. Koliko je aktualan zapadni marksizam?. Anali Hrvatskog politološkog društva [Internet]. 2016 [pristupljeno 19.09.2021.];13(1):25-36. https://doi.org/10.20901/an.13.03
IEEE
S. Rapic, "Koliko je aktualan zapadni marksizam?", Anali Hrvatskog politološkog društva, vol.13, br. 1, str. 25-36, 2016. [Online]. https://doi.org/10.20901/an.13.03

Sažetak
Osnovna teza članka glasi da je kasni Engels u razračunavanju s Marxovom kritikom političke ekonomije razvio pristup za teoriju građansko-kapitalističkog društva, unutar kojega je s jedne strane novcu, odnosno njegovoj akumulaciji u kapitalu, u potpunosti pridan konstitutivni značaj za tu društvenu formaciju, a time i intrinzična funkcija u duhu politike moći, a s druge strane u obzir uzet vrijednosno-racionalni aspekt građanskoga prava. Engels izbjegava monizam Marxova Kapitala tako da analizira sistemsku isprepletenost kapitalističkog tržišta s državnom administracijom od početka novoga vijeka do svojega vremena te pritom konstatira normativan napredak. Autorova je teza da njegova pojašnjenja unatoč svom fragmentarnom karakteru pokazuju dalekosežne veze s Weberovom teorijom novca i njegovim razumijevanjem modernog procesa racionalizacije. Autor izlaže svoju tezu kroz kontrast Engelsovog nasuprot Marxovu pristupu, te kasnijem razvoju ovih tema u radovima Lukácsa, Horkheimera, Adorna i Habermasa.

Ključne riječi
Engels; Marx; frankfurtska škola; Habermas; kritika građanskog društva

Hrčak ID: 184745

URI
https://hrcak.srce.hr/184745

[engleski]

Posjeta: 916 *