hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31820/pt.26.2.5

Emocionalna iskustva učitelja kao prediktori njihova mentalnoga zdravlja

Ivana Macuka ; Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, Hrvatska
Irena Burić ; Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, Hrvatska
Ana Slišković ; Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, PDF (666 KB) str. 355-375 preuzimanja: 593* citiraj
APA 6th Edition
Macuka, I., Burić, I. i Slišković, A. (2017). Emocionalna iskustva učitelja kao prediktori njihova mentalnoga zdravlja. Psihologijske teme, 26 (2), 355-375. https://doi.org/10.31820/pt.26.2.5
MLA 8th Edition
Macuka, Ivana, et al. "Emocionalna iskustva učitelja kao prediktori njihova mentalnoga zdravlja." Psihologijske teme, vol. 26, br. 2, 2017, str. 355-375. https://doi.org/10.31820/pt.26.2.5. Citirano 22.09.2021.
Chicago 17th Edition
Macuka, Ivana, Irena Burić i Ana Slišković. "Emocionalna iskustva učitelja kao prediktori njihova mentalnoga zdravlja." Psihologijske teme 26, br. 2 (2017): 355-375. https://doi.org/10.31820/pt.26.2.5
Harvard
Macuka, I., Burić, I., i Slišković, A. (2017). 'Emocionalna iskustva učitelja kao prediktori njihova mentalnoga zdravlja', Psihologijske teme, 26(2), str. 355-375. https://doi.org/10.31820/pt.26.2.5
Vancouver
Macuka I, Burić I, Slišković A. Emocionalna iskustva učitelja kao prediktori njihova mentalnoga zdravlja. Psihologijske teme [Internet]. 2017 [pristupljeno 22.09.2021.];26(2):355-375. https://doi.org/10.31820/pt.26.2.5
IEEE
I. Macuka, I. Burić i A. Slišković, "Emocionalna iskustva učitelja kao prediktori njihova mentalnoga zdravlja", Psihologijske teme, vol.26, br. 2, str. 355-375, 2017. [Online]. https://doi.org/10.31820/pt.26.2.5

Sažetak
Učiteljska je profesija emocionalno zahtjevna profesija te učitelji navode kako u svom poslu doživljavaju različite ugodne i neugodne emocije značajnoga intenziteta. Različite emocije koje učitelji doživljavaju u odnosu s profesionalnim aktivnostima mogu utjecati na njihov profesionalni, ali i osobni razvoj. Učestalo se doživljavanje negativnih emocija u svakodnevnom radu u odnosu s učenicima, roditeljima, kolegama i nadređenima, uz doživljaj emocionalne iscrpljenosti (kao važnog aspekta sagorijevanja na poslu) može nepovoljno odraziti na psihološku dobrobit učitelja te povećati zastupljenost i psihopatoloških simptoma.U ovom je istraživanju ispitana uloga različitih emocija koje učitelji mogu doživjeti u odnosu s učenicima u razredu, roditeljima i obrazovnim sustavom, kao i doživljaj emocionalne iscrpljenosti u objašnjenju zastupljenosti anksioznih, depresivnih i somatizacijskih simptoma kod učitelja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1149 osnovnoškolskih učitelja predmetne nastave iz različitih hrvatskih regija. Ukupno je sudjelovalo 210 učitelja i 939 učiteljica u dobi između 24 i 65 godina. S obzirom su na rodne razlike u zastupljenosti pojedinih psihopatoloških simptoma provedene zasebne analize na poduzorcima učitelja i učiteljica. Provedbom je hijerarhijskih regresijskih analiza utvrđeno da, uz kontrolu duljine radnog staža (koja značajno doprinosi objašnjenju simptoma somatizacije kod učiteljica), određene emocije (zasićenost, ljubav, ljutnja i beznađe doživljene u odnosu s učenicima; anksioznost doživljena u odnosu s roditeljima, te doživljaj razočaranosti u obrazovni sustav), kao i doživljaj emocionalne iscrpljenosti ostvaruju značajne samostalne doprinose objašnjenju anksioznih, depresivnih i somatizacijskih simptoma učitelja. Dobiveni rezultati upućuju na to da objašnjenju psihopatoloških simptoma učitelja i učiteljica u najvećoj mjeri pridonosi doživljaj emocionalne iscrpljenosti kao posljedica svakodnevnog pritiska na poslu.

Ključne riječi
učitelji; emocije; emocionalna iscrpljenost; mentalno zdravlje; psihopatološki simptomi

Hrčak ID: 184782

URI
https://hrcak.srce.hr/184782

[engleski] [španjolski]

Posjeta: 1.230 *