hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa
https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.6

Moralno poboljšanje i redukcija zla: Je li bolji svijet moguć?

Marija Selak   ORCID icon orcid.org/0000-0002-1842-2688 ; Department of Philosophy, Faculty of Philosophy and Social Sciences, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Puni tekst: engleski, pdf (138 KB) str. 71-82 preuzimanja: 369* citiraj
APA 6th Edition
Selak, M. (2017). Moral Enhancement and the Reduction of Evil: How Can We Create a Better World?. Socijalna ekologija, 26 (1-2), 71-82. https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.6
MLA 8th Edition
Selak, Marija. "Moral Enhancement and the Reduction of Evil: How Can We Create a Better World?." Socijalna ekologija, vol. 26, br. 1-2, 2017, str. 71-82. https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.6. Citirano 11.08.2020.
Chicago 17th Edition
Selak, Marija. "Moral Enhancement and the Reduction of Evil: How Can We Create a Better World?." Socijalna ekologija 26, br. 1-2 (2017): 71-82. https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.6
Harvard
Selak, M. (2017). 'Moral Enhancement and the Reduction of Evil: How Can We Create a Better World?', Socijalna ekologija, 26(1-2), str. 71-82. https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.6
Vancouver
Selak M. Moral Enhancement and the Reduction of Evil: How Can We Create a Better World?. Socijalna ekologija [Internet]. 2017 [pristupljeno 11.08.2020.];26(1-2):71-82. https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.6
IEEE
M. Selak, "Moral Enhancement and the Reduction of Evil: How Can We Create a Better World?", Socijalna ekologija, vol.26, br. 1-2, str. 71-82, 2017. [Online]. https://doi.org/10.17234/SocEkol.26.1.6

Sažetak
U cilju davanja što šire slike vezano za temu moralnog poboljšanja, u radu se pitamo koje je oblike zla moguće eliminirati kroz moralno poboljšanje, odnosno koji bi oblici zla i dalje opstali. S obzirom na složenost i raznolikost filozofskih analiza zla, naš će fokus biti nešto uži, pa ćemo se baviti implicitnim razumijevanjem zla nekolicine najistaknutijih zagovornika biomedicinskog (moralnog) poboljšanja. Usporedit ćemo dvije perspektive zla: zlo kao sastavni aspekt ljudske prirode – radikalno zlo (Immanuel Kant) i „depersonalizirano“ zlo – banalnost zla (Hannah Arendt), kao i implicitna razmatranja zla u radovima Thomasa Douglasa, Juliana Savulescua, Ingmara Perssona i Johna Harrisa. Nadalje, koristit ćemo „Teodiceju“ Gottfrieda Wilhelma Leibniza u analizi nužnosti redukcije zla, kako bismo naglasili činjenicu da je ljudsko znanje ograničeno, što svakako trebamo uzeti u obzir pri razmatranju principa opreza i lomljive ravnoteže između dobra i zla. U zaključku pokušavamo podati odgovor na pitanje: „Što je to bolji svijet?“, uzimajući u obzir često zanemarenu tradiciju moralne filozofije u djelima Immanuela Kanta i Hanne Arendt.

Ključne riječi
moralno poboljšanje; zlo; Immanuel Kant; Hannah Arendt; Gottfried Wilhelm Leibniz

Hrčak ID: 185521

URI
https://hrcak.srce.hr/185521

[engleski] [njemački]

Posjeta: 761 *