Prethodno priopćenje
Ograničeno kretanje kulturne proizvodnje: mogućnosti društvenog angažmana u umjetnosti iz perspektive razvoja kulturnih industrija u Sloveniji
Lidija Krienzer - Radojević
Sažetak
Iako se politički ili društveni angažman individualnog umjetnika obično smatra pitanjem osobnog (i slobodnog) izbora, taj je izbor uvjetovan širim društvenim kontekstom koji izgrađuju određene institucije i pravila. Iz te su perspektive institucionalne promjene iznimno važne za politički i društveni angažman umjetnika. Analiza u ovome članku fokusira se na ključne institucionalne promjene koje su se dogodile na kulturnom polju u Sloveniji od početka 1990-ih godina. Širenje kapitalističkih odnosa u Sloveniji, kao dio većeg procesa globalnoga kapitalističkog prestrukturiranja od kraja 1980-ih godina, pokrenulo je institucionalnu promjenu koja je promijenila ulogu kulturne sfere i njezinih društveno-političkih utjecaja. Razvoj kapitalističkih odnosa u kulturi sve do nedavno objavljenoga Nacionalnog programa za kulturu koji kulturu definira kao proizvod kulturnih ili kreativnih industrija može se podijeliti na dva razdoblja. Tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća glavni društveni rezultati institucionalnog preformiranja odnosili su se na uvođenje tržišno-poduzetničkog modela, dok su institucionalne promjene iz 2000-ih godina omogućile postsocijalističkoj Sloveniji integraciju u globalnu kapitalističku regulaciju u sferi kulture.
Ključne riječi
institucionalna promjena; kapitalistički odnosi; kulturna proizvodnja; država; tržište
Hrčak ID:
185534
URI
Datum izdavanja:
1.12.2015.
Posjeta: 757 *