Stručni rad

STARI NATPISI U NEKIM HRVATSKIM ŠPILJAMA

Vlado Božić

Sažetak

Jedan od dokaza nekadašnjeg posjećivanja i istraživanja špilja, posebno onih koje su lako dostupne i zato često posjećivane, ostavljanje je natpisa u njima. Oni noviji, smatra se, nagrđuju špilje, ali oni stariji, pogotovo ako su uz njih napisane i godine pisanja, danas su važan dokument pa ih speleozi bilježe i nastoje zaštititi. Najstariji takvi natpisi potječu iz okolice Senja, iz Vlaške peći, pisani bosančicom, nastali, vjeruje se između 1600. i 1650. Slijedi natpis u Druškoj peći na Učki iz 1637. pisan glagoljicom; više natpisa pisanih latinicom, iz Kraljičine špilje na Visu iz 1643., 1641., 1665. te kasnije iz 1815. i mlađi; iz Gospodske špilje kod izvora Cetine iz 1775. i 1776., te mnogo njih iz 19. i 20. st. Natpisa iz 19. ima mnogo a značajniji su: iz špilje Samograd kod Perušića iz 1835. i 1888., iz špilje Rače na otoku Lastovu iz 1848., iz Donje Baraćeve špilje kod Rakovice iz 1892., te više natpisa s kraja stoljeća iz špilje Biserujke na otoku Krku. Od natpisa iz 20. st. vrijedno je spomenuti natpis iz 1915. u Špiljarevoj ili Dezerterskoj špilji na Crnopcu, natpisi iz 1917. iz Metešićeve špilje kod Slunja i natpis iz 1934. iz špilje Veternice kod Zagreba.

Ključne riječi

špilje; natpisi; Hrvatska

Hrčak ID:

17705

URI

https://hrcak.srce.hr/17705

Datum izdavanja:

29.12.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 3.939 *