Pregledni rad

https://doi.org/10.20471/acc.2017.56.02.11

Fotoosjetljivost uzrokovana lijekovima – kontinuirani dijagnostički izazov

Liborija Lugović-Mihić orcid.org/0000-0001-7494-5742 ; Clinical Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Tomislav Duvančić orcid.org/0000-0002-6121-3232 ; Clinical Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Iva Ferček ; Clinical Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Petra Vuković ; Clinical Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Iva Japundžić orcid.org/0000-0002-7544-0372 ; Clinical Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Diana Ćesić ; Clinical Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia

Sažetak

Prilikom uzimanja različitih lijekova moguće su nuspojave na koži,među kojima su i reakcije povezane s fotoosjetljivošću lijeka. Fotoosjetljivost uzrokovana lijekovima može se iskazati u obliku fototoksične reakcije (koje su češće) ili fotoalergijske reakcije (koje su rjeđe i uključuju alergijske mehanizme). Kao lijekovi s visokim fotoosjetljivim potencijalom ističu se amjodaron, nesteroidni antireumatici (NSAR), kardiovaskularni lijekovi (kao amjodaron), fenotiazini (osobito klorpromazin), retinoidi, antibiotici (sulfonamidi, tetraciklini, osobito dimeklociklin i kinoloni) itd. Posljednjih su godina reakcije fotoosjetljivosti zabilježene i na novije lijekove kao što je ciljana antitumorska terapija, npr. inhibitori BRAF kinaze (vemurafenib, dabrafenib), EGFR inhibitori, VEGFR inhibitori, MEK inhibitori, inhibitori Bcr-Abl tirozin kinaze itd. U bolesnika koji uzimaju lijekove tijekom dužeg razdoblja (npr. NSAR, kardiovaskularni lijekovi itd.) osobit problem je mogućnost neprepoznavanja lijekom potaknute kožne fotoosjetljivosti koja se javlja u ljetnim mjesecima. Stoga bi kod uzimanja anamneze bolesnika liječnik/dermatovenerolog trebao imati na umu da bilo koji lijek koji bolesnik uzima može biti uzrok kožnih promjena. Prema tome, bolesnike koji duže vrijeme uzimaju potencijalno fotoosjetljive lijekove i postupke treba upozoriti na mogućnost ovih nuspojava na koži te bi ih trebalo savjetovati da izbjegavaju izravno izlaganje sunčevu svjetlu i da primjenjuju mjere za zaštitu od sunčeve svjetlosti. Ako se na vrijeme započne s mjerama zaštite od sunca onda često nije potrebno prekidati liječenje koje uključuje fotoosjetljive lijekove. Ako se takve reakcije ipak pojave treba započeti protuupalnu i protualergijsku terapiju.

Ključne riječi

Uzimanje lijekova, popratni učinci i štetna djelovanja; Fotosenzitivni poremećaji; Dermatitis, fototoksični – terapija; Dermatitis, fotoalergični – terapija

Hrčak ID:

186441

URI

https://hrcak.srce.hr/186441

Datum izdavanja:

1.6.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.639 *