APA 6th Edition Rimac, I., Burić, I. i Štulhofer, A. (2017). Višerazinsko modeliranje egalitarnog sindroma i validacija kratke skale SEMA-5. Politička misao, 54 (3), 64-79. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/186451
MLA 8th Edition Rimac, Ivan, et al. "Višerazinsko modeliranje egalitarnog sindroma i validacija kratke skale SEMA-5." Politička misao, vol. 54, br. 3, 2017, str. 64-79. https://hrcak.srce.hr/186451. Citirano 09.12.2019.
Chicago 17th Edition Rimac, Ivan, Ivan Burić i Aleksandar Štulhofer. "Višerazinsko modeliranje egalitarnog sindroma i validacija kratke skale SEMA-5." Politička misao 54, br. 3 (2017): 64-79. https://hrcak.srce.hr/186451
Harvard Rimac, I., Burić, I., i Štulhofer, A. (2017). 'Višerazinsko modeliranje egalitarnog sindroma i validacija kratke skale SEMA-5', Politička misao, 54(3), str. 64-79. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/186451 (Datum pristupa: 09.12.2019.)
Vancouver Rimac I, Burić I, Štulhofer A. Višerazinsko modeliranje egalitarnog sindroma i validacija kratke skale SEMA-5. Politička misao [Internet]. 2017 [pristupljeno 09.12.2019.];54(3):64-79. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/186451
IEEE I. Rimac, I. Burić i A. Štulhofer, "Višerazinsko modeliranje egalitarnog sindroma i validacija kratke skale SEMA-5", Politička misao, vol.54, br. 3, str. 64-79, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/186451. [Citirano: 09.12.2019.]
Sažetak Županovljeva teorija egalitarnog sindroma (ES) (Županov, 1970) nedavno je operacionalizirana i inicijalno testirana na indikatorima županijske razvijenosti (Štulhofer i Burić, 2015; Burić i Štulhofer, 2016). Kako bi odgovorila na pitanje je li razmjerno rašireno prihvaćanje ES kulturalno naslijeđe, kao što je smatrao Županov, ili pak posljedica tranzicijskih troškova, provedena je analiza na županijskoj razini uporabom povijesnih podataka (Vuković, Štulhofer i Burić, 2017), koja je rezultirala većom empirijskom potporom za prvu od dviju teza. U ovome radu autori nastoje provjeriti ranije uvide na mikro razini (sociodemografska obilježja prihvaćanja ES) i makro razini (povezanost županijske razine ES s povijesnim indikatorima razvijenosti) obuhvatnijim i robusnijim statističkim postupcima (višerazinsko regresijsko modeliranje). Osim opisane provjere, koja je potvrdila ranije nalaze, u radu predstavljamo i validaciju kratke mjere ES koja obuhvaća samo pet čestica (SEMA-5), što je čini prikladnom za uporabu u širokom rasponu istraživanja društvenih fenomena.