 |
 |
 |
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Vol. 5 No. 3-4, 1954.
Kratko priopćenje
Utjecaj olovnih iona na lučenje acetilholina
Krista Kostial
; Toxicology Department, Institute of Industrial Hygiene, Zagreb
V.B. Vouk
; Toxicology Department, Institute of Industrial Hygiene, Zagreb
Ljerka Purec
; Toxicology Department, Institute of Industrial Hygiene, Zagreb
| Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) | str. 351-354 | citiraj | |
|
APA 6th Edition Kostial, K., Vouk, V.B. i Purec, Lj. (1954). Utjecaj olovnih iona na lučenje acetilholina. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 5 (3-4), 351-354. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/186668 MLA 8th Edition Kostial, Krista, et al. "Utjecaj olovnih iona na lučenje acetilholina." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 5, br. 3-4, 1954, str. 351-354. https://hrcak.srce.hr/186668. Citirano 21.02.2019. Chicago 17th Edition Kostial, Krista, V.B. Vouk i Ljerka Purec. "Utjecaj olovnih iona na lučenje acetilholina." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 5, br. 3-4 (1954): 351-354. https://hrcak.srce.hr/186668 Harvard Kostial, K., Vouk, V.B., i Purec, Lj. (1954). 'Utjecaj olovnih iona na lučenje acetilholina', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 5(3-4), str. 351-354. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/186668 (Datum pristupa: 21.02.2019.) Vancouver Kostial K, Vouk VB, Purec Lj. Utjecaj olovnih iona na lučenje acetilholina. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1954 [pristupljeno 21.02.2019.];5(3-4):351-354. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/186668 IEEE K. Kostial, V.B. Vouk i Lj. Purec, "Utjecaj olovnih iona na lučenje acetilholina", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.5, br. 3-4, str. 351-354, 1954. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/186668. [Citirano: 21.02.2019.] |
|||
Sažetak
Iako o djelovanju olova na organizam postoje brojni podaci u literaturi (1), pitanje djelovanja olova na sinaptičku transmisiju nije još razjašnjeno. U ovom saopćenju iznosimo rezultate nekih eksperimenata, koji pokazuju, da slobodni ioni olova smanjuju lučenje acetilholina i utječu na sinaptičku transmisiju. Služili smo se metodom perfuzije gornjeg vratnog simpatičkog ganglija mačke (2). Perfuzija ganglija vrši se ezeniniziranom (1 : 100 000) Ringer-Lockeovom otopinom. Uz određene uvjete stimulacije preganglionarnog nervnog vlakna (frekvencija 2 sec-1, trajanje jednog impulsa 1 msec, suprarnaksimalna napetost) u trajanju od 5 minuta s prekidom od najmanje 5 minuta prije iduće stimulacije, uzorci perfuzata skupljeni za vrijeme stimulacije sadržavaju podjednake količine acetilholina (3). Kad smo perfuzionoj tekućini dodavali olovo u obliku nitrata (0,5 do 8,0 mikrograma/ml Pb++), znatno se smanjila količina izlučenog acetilholina, što je koncentracija olovnih iona bila veća, lučenje acetilholina bilo je slabije. Sl. 1 prikazuje rezultat eksperimenta, u kojem je perfuzionoj tekućini bilo doda no olovo u koncentraciji od 1,0 mikrogram/ml. Količina izlučenog acetilholina pala je nakon dodatka olova na 35% početne vrijednosti (Sl. 1, stupac 2.). Čini se, da je djelovanje olovnih iona samo djelomično reverzibilne, jer je i nakon uklanjanja olova iz perfuzione tekućine lučenje acetilholina još uvijek ostalo nešto smanjeno. Za vrijeme perfuzije ganglija registrirali smo i kontrakcije membrane niktitans. Sl. 2 prikazuje stepen blokade sinaptičke transmisije uz različite koncentracije olova u perfuzionoj tekućini. U lom smo eksperimentu postigli potpunu blokadu transmisije pri koncentraciji olova od 2 mikrograma/ml.
Hrčak ID: 186668
URI
https://hrcak.srce.hr/186668
Moj profil