Izvorni znanstveni članak

Dulčićeva sakralna djela u Bosni Srebrenoj

Antun Karaman ; Profesor u miru

Sažetak

U više od sedam stoljeća svoga pastoralnog djelovanja na bosanskim prostorima (Bosna Srebrena) franjevci su ostavili neizbrisiv trag. Uspješno navješćujući evanđelje i skrbeći se za kršćanski nauk, ali i sve druge potrebe puka, bili su ne samo njegovi duhovni pastiri već i mudri učitelji, pouzdani čuvari jezika i djedovskih običaja, i svih vrlina zavičajne grude. O tome svjedoče pisani dokumenti, ali i povijesne nedaće koje su temeljito prorijedile kulturno-umjetničku baštinu u kojoj prevladavaju knjižni svesci i crkveni artefakti, dok je likovne građe, koja sve do novijih vremena i nije bila osobito bogata, relativno malo. To se stanje počelo mijenjati oko 1960. godine kada je nekolicina mladih obrazovanih franjevaca potakla opremanje bosanskih franjevačkih sakralnih prostora umjetničkim djelima suvremenih likovnih umjetnika među kojima je bilo najviše onih iz Hrvatske.
Dubrovački je slikar Ivo Dulčić među prvim hrvatskim likovnim umjetnicima počeo s radom u Bosni te, u petnaest godina rada, vitrajima, mozaicima i slikama uspješno uresio prostor u nekoliko bosanskih crkava. Dulčić se u svome radu nije povodio za željama naručitelja, već je, braneći svoje umjetničke stavove i umjetnost samu, sve sakralne prizore oblikovao modernim likovnim jezikom u kojem su i boja, i forma, i crtež, i svjetlo i rukopis bili istinski tumači ne samo zahvaćenih tema i sadržaja nego i njegova slikarskoga genija. Zato njegovi vitraji izvedeni u crkvama u Sarajevu (crkva sv. Ante u sarajevskome Bistriku, 1969.), Banjoj Luci (crkva sv. Bonaventure, 1973.) i Podmilačju (crkva sv. Ivana Krstitelja1974., koja je u ratu 1991. – 1995. sravnjena sa zemljom) te mozaici postavljeni u prostorima crkava u Gučoj Gori (crkva sv. Franje Asiškoga, 1972.), u Kreševu (crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, 1974.) i Kotor Varošu (župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, 1974., koja je u Domovinskome ratu 1991. – 1995. također sravnjena sa zemljom) nisu tek obični ures crkvenoga prostora: oni su vrhunska umjetnička djela koja svojom modernošću i likovnom vrijednošću daleko nadilaze okvire sakralnosti.

Ključne riječi

Bosna Srebrena; Ivo Dulčić; vitraj; mozaik; kolorizam; moderna sakralna umjetnost

Hrčak ID:

186870

URI

https://hrcak.srce.hr/186870

Datum izdavanja:

15.7.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.679 *