hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Komparativni prikaz obrazovne politike i politike zapošljavanja u Hrvatskoj

Mihaela Boltižar ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (521 KB) str. 59-73 preuzimanja: 282* citiraj
APA 6th Edition
Boltižar, M. (2017). Komparativni prikaz obrazovne politike i politike zapošljavanja u Hrvatskoj. Mali Levijatan, 4 (1), 59-73. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/187010
MLA 8th Edition
Boltižar, Mihaela. "Komparativni prikaz obrazovne politike i politike zapošljavanja u Hrvatskoj." Mali Levijatan, vol. 4, br. 1, 2017, str. 59-73. https://hrcak.srce.hr/187010. Citirano 06.12.2019.
Chicago 17th Edition
Boltižar, Mihaela. "Komparativni prikaz obrazovne politike i politike zapošljavanja u Hrvatskoj." Mali Levijatan 4, br. 1 (2017): 59-73. https://hrcak.srce.hr/187010
Harvard
Boltižar, M. (2017). 'Komparativni prikaz obrazovne politike i politike zapošljavanja u Hrvatskoj', Mali Levijatan, 4(1), str. 59-73. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/187010 (Datum pristupa: 06.12.2019.)
Vancouver
Boltižar M. Komparativni prikaz obrazovne politike i politike zapošljavanja u Hrvatskoj. Mali Levijatan [Internet]. 2017 [pristupljeno 06.12.2019.];4(1):59-73. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/187010
IEEE
M. Boltižar, "Komparativni prikaz obrazovne politike i politike zapošljavanja u Hrvatskoj", Mali Levijatan, vol.4, br. 1, str. 59-73, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/187010. [Citirano: 06.12.2019.]

Sažetak
Ova podnacionalna komparacija vrsta je studije slučaja koja uspoređuje instrumente javnih politika, konkretno politiku zapošljavanja te obrazovnu politiku na razini Republike Hrvatske. U radu su korištena dva već dobro poznata teorijska koncepta s područja javnih politika, a to su Lowijeva tipologija te „NATO“ shema autora C. Hooda. Potonja je bila i temelj prema kojemu je rađena analiza, tako što su se Vladini dokumenti kvalitativnom analizom kodirali prema kategorijama „NATO“ sheme. Na isti način analizirana su i dva intervjua sa stručnjacima iz dviju navedenih politika. Krajnji rezultat istraživanja daje okvirne podatke o zastupljenosti instrumenata javnih politika u obrazovnoj te politici zapošljavanja Republike Hrvatske. Kombiniranjem Lowijeve tipologije i ovih rezultata dolazimo do zaključka kako se u politici zapošljavanja najčešće koriste instrumenti informacije, a u politici obrazovanja riječ je o instrumentima ovlasti, što se ne poklapa s pretpostavkom da će najčešće korišteni instrumenti biti oni iz skupine organizacije. U usporedbi s europskim trendovima u stvaranju javnih politika, prema rezultatima ovog istraživanja, Hrvatska se kreće u drugom smjeru, barem ako je suditi prema odabiru instrumenata ovih politika. Kako su upravo ova dva područja od bitnijih za daljnji rast i razvoj države, ostaje vidjeti hoće li nas „krivi“ odabiri odvesti u dobrom smjeru. No svakako bi ovo istraživanje svojim saznanjima moglo poslužiti kao svojevrsna početna točka za dublje analize instrumenata hrvatskih javnih politika.

Ključne riječi
obrazovna politika; politika zapošljavanja; komparativne javne politike; NATO shema; instrumenti

Hrčak ID: 187010

URI
https://hrcak.srce.hr/187010

[engleski]

Posjeta: 533 *