Medica Jadertina, Vol. 47 No. 3-4, 2017.
Izvorni znanstveni članak
Determiniranje teških metala u različitim vrstama riba uzorkovanih na hrvatskim tržnicama i mogući utjecaj na zdravlje
Danijel Brkić
; Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Jasna Bošnir
; Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Andrea Gross Bošković
; Hrvatska agencija za hranu
Sanja Miloš
; Hrvatska agencija za hranu
jasenka Šabarić
; Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Dario Lasić
; Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Gordana Jurak
; Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Bruno Cvetković
; Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Aleksandar Racz
orcid.org/0000-0002-3118-2623
; Zdravstveno veleučilište u Zagrebu
Ana Mojsović Ćuić
; Zdravstveno veleučilište u Zagrebu
Sažetak
Cilj ovoga rada bio je odrediti i usporediti količinu teških metala u 74 uzorka bijele (N = 39) i plave ribe (N = 35), uzorkovanih u proljetnom (N = 38) i jesenskom razdoblju (N = 36), kako bi se istražila moguća razlika u koncentracijama teških metala, posebice žive, ovisno o sezoni ulova ili tipu ribe i procijenilo mogu li determinirane količine imati štetnih utjecaja na zdravlje potrošača. Riba je izabrana, budući da je ona indikator zagađenja teškim metalima u eko sustavu. Količina teških metala, olova (Pb) i kadmija (Cd), u obje grupe uzoraka, bila je niža od maksimalnih dopuštenih koncentracija prema hrvatskih i europskim zakonima. Količina žive (Hg) bila je više od maksimalnih dopuštenih koncentracija u vrlo malom broju uzoraka 3/74 (0,04%). Međutim, u uzrocima su zabilježene relevantne količine arsena (As), iako količine arsena nisu regulirane hrvatskim propisima. Multivarijatna statistička obrada (neparametrijski Mann-Whitney U test) pokazala je statistički značajne razlike u količini arsena u proljetnom razdoblju u odnosu na jesensko razdoblje, kao što je i izmjerena količina žive statistički značajno bila viša u bijeloj u odnosu na plavu ribu, te ona izmjerena u jesenskom razdoblju u odnosu na proljetno. Uzevši, međutim, u obzir potrošačke navike i učestalost konzumacije ribe u Hrvatskoj, izmjerene koncentracije nisu povezane s rizikom štetnih posljedica na zdravlje potrošača.
Ključne riječi
teški metali; morska riba; Hrvatska; zdravstveni učinci; sezonske varijacije; živa; kadmij
Hrčak ID:
187088
URI
Datum izdavanja:
3.10.2017.
Posjeta: 2.125 *