Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.9
Stjepan/Ahmedpaša Hercegović (1456.?-1517.) u svjetlu dubrovačkih, talijanskih i osmanskih izvora
Petar Vrankić
orcid.org/0000-0002-8807-4076
; Kath.-Theologische Fakultät der Universität Augsburg, Germany
Sažetak
Knez Stjepan Hercegović Kosača, prvotno najmlađi i sigurno
najomiljeniji sin hercega Stjepana Vukčića Kosače,
postavši kasnije Ahmed-paša Hercegović, vrlo ugledni
i uspješni osmanski zapovjednik, upravitelj, ministar,
veliki vezir, diplomat, državnik i pjesnik, ostaje i dalje
djelomično kontroverzna ličnost u južnoslavenskim, talijanskim
i turskim povijesnim prikazima. Nije ni danas
lako točno prikazati njegov životni put. Povjesnici se ne
slažu u podrijetlu i imenu njegove majke, godini rođenja,
slanju ili odlasku na dvor sultana Mehmeda Osvajača,
sukobu s polubratom, hercegom Vlatkom, uspjelom ili
neuspjelom preuzimanju oporukom utvrđenoga naslijeđa njegova oca Stjepana i majke Barbare, založenog u
Dubrovniku, godini ženidbe, broju žena i broju vlastite
djece, te o broju i mjestu najvažnijih državnih službi iz
njegova četrdesetogodišnjeg osmanskog životnog puta. U
ovom prilogu autor pokušava unijeti više svjetla u gotovo
sva sporna pitanja služeći se prvenstveno, danas dostupnim,
objavljenim i neobjavljenim vrelima te dostupnom
bibliografijom u arhivima i knjižnicama Dubrovnika,
Venecije, Milana, Firence, Riminija, Sarajeva i Istanbula.
Ključne riječi
Stjepan Hercegović/Ahmed-paša Hercegović; herceg Stjepan; hercežica Jelena; hercežica Barbara; hercežica Cecilija; Dubrovnik; Carigrad; talaštvo; konverzija na islam; herceg Vlatko; sultan Mehmed II.; sultan Bajazid II.; borba za obiteljsko naslijeđe; djeca Ahmed-paše
Hrčak ID:
187165
URI
Datum izdavanja:
5.10.2017.
Posjeta: 3.823 *