Crkvine u Veseloj kod Bugojna u zapadnom dijelu srednje Bosne
Ante Škegro
; Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Hrvatska
Ajla Sejfuli
orcid.org/0000-0001-7857-7692
; Zavičajni muzej, Travnik
Marko Ćorić
; Franjevačka klasična gimnazija, Visoko
APA 6th Edition Škegro, A., Sejfuli, A. i Ćorić, M. (2017). Crkvine u Veseloj kod Bugojna u zapadnom dijelu srednje Bosne. Hercegovina, (3), 117-151. https://doi.org/10.47960/271-1844.2017.3.117
MLA 8th Edition Škegro, Ante, et al. "Crkvine u Veseloj kod Bugojna u zapadnom dijelu srednje Bosne." Hercegovina, vol. , br. 3, 2017, str. 117-151. https://doi.org/10.47960/271-1844.2017.3.117. Citirano 19.01.2021.
Chicago 17th Edition Škegro, Ante, Ajla Sejfuli i Marko Ćorić. "Crkvine u Veseloj kod Bugojna u zapadnom dijelu srednje Bosne." Hercegovina , br. 3 (2017): 117-151. https://doi.org/10.47960/271-1844.2017.3.117
Harvard Škegro, A., Sejfuli, A., i Ćorić, M. (2017). 'Crkvine u Veseloj kod Bugojna u zapadnom dijelu srednje Bosne', Hercegovina, (3), str. 117-151. https://doi.org/10.47960/271-1844.2017.3.117
Vancouver Škegro A, Sejfuli A, Ćorić M. Crkvine u Veseloj kod Bugojna u zapadnom dijelu srednje Bosne. Hercegovina [Internet]. 2017 [pristupljeno 19.01.2021.];(3):117-151. https://doi.org/10.47960/271-1844.2017.3.117
IEEE A. Škegro, A. Sejfuli i M. Ćorić, "Crkvine u Veseloj kod Bugojna u zapadnom dijelu srednje Bosne", Hercegovina, vol., br. 3, str. 117-151, 2017. [Online]. https://doi.org/10.47960/271-1844.2017.3.117
Sažetak Stručna je literatura uglavnom bila suglasna da su franjevci
u Veseloj kod Bugojna u zapadnom dijelu srednje Bosne
imali svoju crkvu i samostan, koji su razoreni tijekom
osmanlijskih nasrtaja na sâmo središte Bosanskoga Kraljevstva
u prvoj polovici 15. st. Spominju ih jedna krivotvorena
povelja iz 16. st., trojica franjevačkih kroničara iz
17. i 18. st. te jedan franjevački putopisac iz 19. st. Locira ih
se na Crkvine kod srednjovjekovne utvrde Vesela Straža.
Arheološka iskopavanja izvođena na Crkvinama od 10. do
20. prosinca 2014., od 8. do 14. lipnja 2015. te od 9. do 25.
rujna 2015. nisu iznjedrila ništa što bi to nedvojbeno i potvrdio.
Nedostatak crijepa i cigle te tragovi gareža svjedoče
da je objekt na Crkvinama bio pokriven šindrom te da
je stradao u požaru. Njegove dimenzije, struktura zidova, dovratnici i nadvratnici i njihova ornamentacija te ostatci
freski svjedoče da se radi o građevini koja je pripadala najvišim
strukturama bosansko-humske političke elite.