APA 6th Edition Goluža, B. i Korać, D. (2017). Recepcija hercega Stjepana Vukčića Kosače u udžbeničkoj literaturi i institucionalnoj memoriji u Hercegovini u drugoj polovici 20. stoljeća. Hercegovina, (3), 247-271. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.247
MLA 8th Edition Goluža, Božo i Dijana Korać. "Recepcija hercega Stjepana Vukčića Kosače u udžbeničkoj literaturi i institucionalnoj memoriji u Hercegovini u drugoj polovici 20. stoljeća." Hercegovina, vol. , br. 3, 2017, str. 247-271. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.247. Citirano 17.01.2021.
Chicago 17th Edition Goluža, Božo i Dijana Korać. "Recepcija hercega Stjepana Vukčića Kosače u udžbeničkoj literaturi i institucionalnoj memoriji u Hercegovini u drugoj polovici 20. stoljeća." Hercegovina , br. 3 (2017): 247-271. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.247
Harvard Goluža, B., i Korać, D. (2017). 'Recepcija hercega Stjepana Vukčića Kosače u udžbeničkoj literaturi i institucionalnoj memoriji u Hercegovini u drugoj polovici 20. stoljeća', Hercegovina, (3), str. 247-271. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.247
Vancouver Goluža B, Korać D. Recepcija hercega Stjepana Vukčića Kosače u udžbeničkoj literaturi i institucionalnoj memoriji u Hercegovini u drugoj polovici 20. stoljeća. Hercegovina [Internet]. 2017 [pristupljeno 17.01.2021.];(3):247-271. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.247
IEEE B. Goluža i D. Korać, "Recepcija hercega Stjepana Vukčića Kosače u udžbeničkoj literaturi i institucionalnoj memoriji u Hercegovini u drugoj polovici 20. stoljeća", Hercegovina, vol., br. 3, str. 247-271, 2017. [Online]. https://doi.org/10.47960/2712-1844.2017.3.247
Sažetak U radu se nastoji prikazati recepcija hercega Stjepana
Vukčića Kosače u Hercegovini u drugoj polovici 20. stoljeća
s posebnim naglaskom na razdoblje u kojemu je Bosna
i Hercegovina bila jedna od republika bivše Jugoslavije. S
obzirom na činjenicu da bi se barem početno znanje o hercegu
Stjepanu trebalo steći tijekom osnovnoga i srednjoškolskoga
obrazovanja, najprije je dat osvrt na nastavne
planove i programe u kojima su, između ostaloga, naznačeni
ciljevi (zadatci) nastave povijesti, a zatim se analiziraju
tekstovi u udžbenicima povijesti koji su bili u uporabi
u bh. školama (osnovnim i gimnazijama), u kojima se u
određenim nastavnim jedinicama obrađuje djelovanje
hercega Stjepana. Sudeći prema nastavnim planovima i programima, kao i sadržaju udžbenika iz druge polovice
20. stoljeća (barem nama dostupnima), mladež u Hercegovini
u razmatranom razdoblju nije mogla mnogo saznati
i naučiti o ovoj povijesnoj osobi, s čijom je titulom povezano
ime prostora u kojemu žive. Na kraju istražuje se
hercegova prisutnost u nazivima ulica, trgova i institucija
u hercegovačkim gradovima i općinama. Istraživanje pokazuje
da je tek u novije vrijeme evidentan interes nekih
pojedinaca i institucija koje žele ovoj povijesnoj osobi dati
značenje koje joj pripada. Naime, sve ulice u Hercegovini
koje nose njegovo ime, kao i jedna institucija, imenovane
su nakon 1990. godine.