hrcak mascot   Srce   HID

Medicina Fluminensis : Medicina Fluminensis, Vol.53 No.4 Prosinac 2017.

Pregledni rad
https://doi.org/10.21860/medflum2017_187364

Važnost provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja

Davor Štimac ; Zavod za gastroenterologiju, Klinika za internu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka, Rijeka, Hrvatska
Alojzije Lacković ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Goran Poropat ; Zavod za gastroenterologiju, Klinika za internu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (975 KB) str. 448-453 preuzimanja: 43* citiraj
APA
Štimac, D., Lacković, A., Poropat, G. (2017). Važnost provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja. Medicina Fluminensis : Medicina Fluminensis, 53(4). doi:10.21860/medflum2017_187364

Sažetak
Kliničko ispitivanje (pokus ili studija) smatra se jedinim znanstvenim dokazom djelotvornosti nekog lijeka, terapijskog ili kirurškog zahvata. U posljednjih 50 godina, dominantan oblik istraživanja u medicinskoj znanosti postala su randomizirana klinička istraživanja (eng. Randomised clinical trials; RCT) te danas predstavljaju kamen temeljac medicine temeljene na dokazima (engl. Evidence based medicine; EBM) Riječ je o kvantitativno komparativnom obliku istraživanja pomoću kojeg se uspoređuje učinak dvaju ili više postupaka na ispitanike, koji su nasumično podijeljeni u više istraživačkih skupina. Stupanj dokaza, dobivenih pomoću randomiziranih kliničkih istraživanja, predstavlja najviši stupanj dokaza u medicinskoj znanosti, a smjernice koje predstavljaju sistematizirane principe liječenja uglavnom se temelje na najboljim dostupnim podacima iz kliničkih istraživanja. Smjernice omogućuju liječnicima da uz pomoć svog iskustva i znanja, vodeći pritom računa o osobitostima i stavovima bolesnika, najbolje liječe bolesnika. Pouzdanost i kvaliteta rezultata RCT-a, ovise o određenim karakteristikama samog istraživanja poput adekvatno provedenog postupka randomizacije, „zaslijepljenosti“ istraživača i ispitanika, te pravilno oblikovanom protokolu istraživanja. Usprkos velikom broju prednosti, postoje i određene negativne karakteristike randomiziranih kliničkih istraživanja, poput etičkih pitanja opravdanosti istraživanja, cijene, nemogućnoti provedbe samog istraživanja te nedovoljno dobre informiranosti pacijenata o važnosti njihova provođenja,kako za medicinsku znanost tako i za njih same.

Ključne riječi
medicina temeljena na dokazima; randomizacija; zaslijepljenost

Hrčak ID: 187364

URI
https://hrcak.srce.hr/187364

[engleski]

Posjeta: 92 *