hrcak mascot   Srce   HID

Medicina Fluminensis : Medicina Fluminensis, Vol.53 No.4 Prosinac 2017.

Pregledni rad
https://doi.org/10.21860/medflum2017_187364

Važnost provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja

Davor Štimac ; Zavod za gastroenterologiju, Klinika za internu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka, Rijeka, Hrvatska
Alojzije Lacković ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Goran Poropat ; Zavod za gastroenterologiju, Klinika za internu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (975 KB) str. 448-453 preuzimanja: 127* citiraj
APA 6th Edition
Štimac, D., Lacković, A. i Poropat, G. (2017). Važnost provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja. Medicina Fluminensis, 53 (4), 448-453. https://doi.org/10.21860/medflum2017_187364
MLA 8th Edition
Štimac, Davor, et al. "Važnost provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja." Medicina Fluminensis, vol. 53, br. 4, 2017, str. 448-453. https://doi.org/10.21860/medflum2017_187364. Citirano 23.07.2018.
Chicago 17th Edition
Štimac, Davor, Alojzije Lacković i Goran Poropat. "Važnost provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja." Medicina Fluminensis 53, br. 4 (2017): 448-453. https://doi.org/10.21860/medflum2017_187364
Harvard
Štimac, D., Lacković, A., i Poropat, G. (2017). 'Važnost provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja', Medicina Fluminensis, 53(4), str. 448-453. doi: https://doi.org/10.21860/medflum2017_187364
Vancouver
Štimac D, Lacković A, Poropat G. Važnost provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja. Medicina Fluminensis [Internet]. 01.12.2017. [pristupljeno 23.07.2018.];53(4):448-453. doi: https://doi.org/10.21860/medflum2017_187364
IEEE
D. Štimac, A. Lacković i G. Poropat, "Važnost provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja", Medicina Fluminensis, vol.53, br. 4, str. 448-453, Srpanj 2018. [Online]. doi: https://doi.org/10.21860/medflum2017_187364

Sažetak
Kliničko ispitivanje (pokus ili studija) smatra se jedinim znanstvenim dokazom djelotvornosti nekog lijeka, terapijskog ili kirurškog zahvata. U posljednjih 50 godina, dominantan oblik istraživanja u medicinskoj znanosti postala su randomizirana klinička istraživanja (eng. Randomised clinical trials; RCT) te danas predstavljaju kamen temeljac medicine temeljene na dokazima (engl. Evidence based medicine; EBM) Riječ je o kvantitativno komparativnom obliku istraživanja pomoću kojeg se uspoređuje učinak dvaju ili više postupaka na ispitanike, koji su nasumično podijeljeni u više istraživačkih skupina. Stupanj dokaza, dobivenih pomoću randomiziranih kliničkih istraživanja, predstavlja najviši stupanj dokaza u medicinskoj znanosti, a smjernice koje predstavljaju sistematizirane principe liječenja uglavnom se temelje na najboljim dostupnim podacima iz kliničkih istraživanja. Smjernice omogućuju liječnicima da uz pomoć svog iskustva i znanja, vodeći pritom računa o osobitostima i stavovima bolesnika, najbolje liječe bolesnika. Pouzdanost i kvaliteta rezultata RCT-a, ovise o određenim karakteristikama samog istraživanja poput adekvatno provedenog postupka randomizacije, „zaslijepljenosti“ istraživača i ispitanika, te pravilno oblikovanom protokolu istraživanja. Usprkos velikom broju prednosti, postoje i određene negativne karakteristike randomiziranih kliničkih istraživanja, poput etičkih pitanja opravdanosti istraživanja, cijene, nemogućnoti provedbe samog istraživanja te nedovoljno dobre informiranosti pacijenata o važnosti njihova provođenja,kako za medicinsku znanost tako i za njih same.

Ključne riječi
medicina temeljena na dokazima; randomizacija; zaslijepljenost

Hrčak ID: 187364

URI
https://hrcak.srce.hr/187364

[engleski]

Posjeta: 221 *