Izvorni znanstveni članak
Utjecaj psiholoških stimulatora na radni učinak i potrošnju kisika pri statičnom radu
Zoran Bujas
; Institut za higijenu rada Zagreb
Borislav Petz
; Institut za higijenu rada Zagreb
Sažetak
Autori navode, da još nije riješeno pitanje, na koja način t. zv. stimulatori podižu radni učinak: da li realnim poboljšanjem unutarnjih prilika organizma, ili samo odgađanjem pojavljivanja umora, pa prema tome povećanjem radnog efekta na račun krajnjih rezerva organizma. Dok kod t. zv . farmakodinamičnih stimulatora podaci u literaturi, kojih ima malo, ipak govore o štetnosti tih sredstava, kod psiholoških stimulatora mišljenja su podijeljena, ali nisu provjerena eksperimentima. Zato su autori pokušali u području statičnog rada ispitali: 1) kako psihološka motivacija različitog stupnja djeluje na radni učinak i 2) kolika je ekonomičnost napora u stanju slabije i jače motiviranosti. Mjereći potrošnju kisika u toku statičnog napora i u fazi oporavka u prilikama slabije i jače psihološke motiviranosti, autori su našli, da se radni učinak u drugom slučaju povećava, ali prosječna potrošnja O2 po jedinici vremena u toku rada, kao i apsolutna potrošnja u fazi oporavka jednake su u obje serije pokusa. Na dopunskim eksperimentima - mjereći apsolutnu potrošnju O2 u različitim fazama u toku samog statičnog napora - našli su, da potrošnja kisika u toku rada raste, ali u prilikama jače psihološke motiviranosti ona raste sporije, t. j. za istu količinu rada u jednom i drugom pokusu ispitanici su u prilikama jače motiviranosti trošili manje kisika. Ove rezultate autori tumače djelovanjem staničnih čuvstava na adaptativne i obrambene mehanizme organizma. To djelovanje provodi se prirodnim putem, za razliku od umjetnog mobiliziranja pomoću farmakodinamičnih sredstava, što može biti štetno za organizam.
Ključne riječi
Hrčak ID:
187541
URI
Datum izdavanja:
24.9.1952.
Posjeta: 861 *