hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31727/m.19.5.5

Hlapivi spojevi arome dalmatinske pancete proizvedene u različitim tehnološkim uvjetima

Marina Krvavica   ORCID icon orcid.org/0000-0002-4431-5958 ; Veleučilište „Marko Marulić“, Knin
Vedrana Milak ; Veleučilište „Marko Marulić“, Knin

Puni tekst: hrvatski, pdf (9 MB) str. 406-419 preuzimanja: 336* citiraj
APA 6th Edition
Krvavica, M. i Milak, V. (2017). Hlapivi spojevi arome dalmatinske pancete proizvedene u različitim tehnološkim uvjetima. MESO: Prvi hrvatski časopis o mesu, XIX (5), 406-419. https://doi.org/10.31727/m.19.5.5
MLA 8th Edition
Krvavica, Marina i Vedrana Milak. "Hlapivi spojevi arome dalmatinske pancete proizvedene u različitim tehnološkim uvjetima." MESO: Prvi hrvatski časopis o mesu, vol. XIX, br. 5, 2017, str. 406-419. https://doi.org/10.31727/m.19.5.5. Citirano 09.08.2020.
Chicago 17th Edition
Krvavica, Marina i Vedrana Milak. "Hlapivi spojevi arome dalmatinske pancete proizvedene u različitim tehnološkim uvjetima." MESO: Prvi hrvatski časopis o mesu XIX, br. 5 (2017): 406-419. https://doi.org/10.31727/m.19.5.5
Harvard
Krvavica, M., i Milak, V. (2017). 'Hlapivi spojevi arome dalmatinske pancete proizvedene u različitim tehnološkim uvjetima', MESO: Prvi hrvatski časopis o mesu, XIX(5), str. 406-419. https://doi.org/10.31727/m.19.5.5
Vancouver
Krvavica M, Milak V. Hlapivi spojevi arome dalmatinske pancete proizvedene u različitim tehnološkim uvjetima. MESO: Prvi hrvatski časopis o mesu [Internet]. 2017 [pristupljeno 09.08.2020.];XIX(5):406-419. https://doi.org/10.31727/m.19.5.5
IEEE
M. Krvavica i V. Milak, "Hlapivi spojevi arome dalmatinske pancete proizvedene u različitim tehnološkim uvjetima", MESO: Prvi hrvatski časopis o mesu, vol.XIX, br. 5, str. 406-419, 2017. [Online]. https://doi.org/10.31727/m.19.5.5

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi u kojoj mjeri razlike u načinu soljenja (sa ili bez aditiva, utrošak soli/salamure, duljina faze soljenja), načinu dimljenja (ložište unutar ili izvan objekta i temperatura dima) te duljina sušenja i zrenja, utječu na sastav hlapivih spojeva arome dalmatinske pancete. U navedenu svrhu uzeta su po 2 uzorka dalmatinske pancete iz dva različita preradbena objekta na području Dalmacije, u kojima je panceta proizvedena na sljedeći način: objekt A – salamurenje smjesom nitritne soli, antioksidansa i začina u trajanju od 10 dana uz utrošak salamure po kg sirove pancete od 8,61%, dimljenje - vanjsko ložište i dimovod uz temperaturu dima <18°C, faza sušenja/ zrenja trajala je 80 dana; objekt B – soljenje čistom morskom soli u trajanju od 4 dana uz utrošak soli od 4,77%, dimljenje - unutarnje loži- šte uz temperaturu dima <22°C, faza sušenja/zrenja trajala je 63 dana. Analizom hlapivih spojeva arome dalmatinske pancete (metoda mikroekstrakcije na čvrstoj fazi, HS-SPME; analiza hlapivih spojeva plinskom kromatografijom-masenom spektrometrijom, GC-MS) identificirana su 122 različita kemijska spoja, od kojih 10 alkohola, 5 aldehida, 19 ketona (od kojih 2 u strukturi sadrže PAH-antracen), 6 estera, 6 kiselina i amida (4 kiseline, 1 propionamid, 1 anhidrid karboksilne kiseline), 18 ugljikovodika (alifatski, ciklički i heterociklički), 18 aromatskih ugljikovodika, 5 policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH), 5 terpena i terpenoida, 7 furana, pirazina, pirimidina, pirolidina, 16 fenola i 7 organosulfurnih spojeva. U panceti iz objekta A detektirano je 90, a iz objekta B 100 različitih hlapivih spojeva. Panceta iz objekta A sadržavala je veće udjele kiselina i amida (P<0,01), terpena i terpenoida (P<0,001) te organosulfurnih spojeva (P<0,001), dok je panceta iz objekta B sadržavala veće udjele alkohola (P<0,05), ketona (P<0,001), estera (P<0,05), ugljikovodika (P<0,05), aromatskih ugljikovodika (P<0,001) te PAH (P<0,001). Znatno veći broj i udjeli spojeva podrijetlom iz dima, a osobito policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) te aromatskih ugljikovodika i nekih fenola (bis-fenola) utvrđenih u panceti iz objekta B, upućuju na negativan učinak dimljenja proizvoda primjenom otvorenog ložišta unutar objekta. Veći udio estera u panceti iz objekta B, nastalih najvjerojatnije mikrobnom aktivnošću, mogli bi se pripisati soljenju morskom solju, manjem utrošku soli i kraćoj fazi soljenja. Znatno veća zastupljenosti terpena u objektu A vjerojatno je rezultat uporabe začina u salamuri. Razlike u tehnologiji prerade dalmatinske pancete, uz mogući utjecaj klimatskih odlika užeg područja, vjerojatno bitno utječu na sastav hlapivih spojeva arome, a time i na kvalitetu i konačne odlike dalmatinske pancete.

Ključne riječi
trajni suhomesnati proizvodi; dalmatinska panceta; soljenje/salamurenje; dimljenje; hlapivi spojevi arome

Hrčak ID: 187761

URI
https://hrcak.srce.hr/187761

[engleski] [njemački] [talijanski] [španjolski]

Posjeta: 788 *