Pregledni rad
https://doi.org/10.17794/rgn.2017.4.8
GEOLOŠKI PREGLED GLACIJALNIH NASLAGA I EROZIJSKIH POJAVA NA PLANINAMA VELEBITU I BIOKOVU, HRVATSKA
Josipa Velić
orcid.org/0000-0002-2015-1418
; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, HR 10 000 Zagreb
Ivo Velić
; Croatian geological survey, Sachsova 2, HR10000 Zagreb
Dubravka Kljajo
; Public Institution Nationak Park Northern Velebit, Krasno 96, HR 53 274 Krasno
Ksenija Protrka
; Public Institution Nature Park Biokovo, Marineta - Mala obala 16, HR-21 300 Makarska
Hrvoje Škrabić
; Public Institution Nature Park Biokovo, Marineta - Mala obala 16, HR-21 300 Makarska
Zlatko Špoljar
; Croatian geological summer school, Pančićeva 5, HR 10 000 Zagreb
Sažetak
Brojne su pojave naslaga i erozije podrijetlom iz aktivnosti u malim ledenjačkim dolinama ili cirkovima, a koje su postojale na najvišim hrvatskim planinama – Velebitu (1757 m) i Biokovu (1762 m). Takve pojave nastale su tijekom gornjega pleistocena, u virmu (dobu prema alpskoj klasifikaciji). Akumulacijski oblici obuhvaćaju površinske, terminalne i recesijske morene, drumline, eskere, glacijalne prekide te glacijalno-riječne i glacijalno-jezerske taložine. Pojedinačni ledenjački talozi, grebeni tipa eskera, često su udruženi s topografskim oblicima, tj. područjima kama (brežuljaka) i kotlića (udubina). Također se pojavljuju i oblici roche moutonnée, tj. oblici stijena nastali prolaskom ledenjaka, te doline U-oblika koje variraju od mezoveličina do makroveličina. Zatim su opažene arête, uski grebeni koji dijele dvije doline, urezane doline, mezocirkovi, ledenjačke udubine te pojave strija. Unutar hrvatskih Dinarida takve pojave opažene su na visinama od 900 do 1400 metara. Tijekom ranoga do srednjega virma, u vrijeme ledenjačkoga maksimuma, snježna granica nalazila se iznad 900, a možda i 1000 metara, dok je morska razina bila 120 metara niža od današnje. Promatrajući današnji reljef, zaključeno je kako je ledeni pokrivač bio vjerojatne debljine 200 – 300 metara. Pojave poput drumlina, eskera i kotlića upućuju na ledenjake iznad ili blizu točke topljenja leda uz podlogu (engl. warm-based). Drumlini su mali, dimenzija do 100 m dužine i 50 m širine, dok im duža os uglavnom ima orijentaciju 130°– 310°. Gotovo potpuno nedostaju ravni klasti što, uz njihovu stratigrafsku pripadnost, upućuje na svojstva ishodišnih stijena.
Ključne riječi
dokazi oledbi; virm; situmetrija; stratigrafija nesortiranih klasta; Velebit; Biokovo; Dinaridi; Hrvatska
Hrčak ID:
187768
URI
Datum izdavanja:
11.10.2017.
Posjeta: 1.945 *