hrcak mascot   Srce   HID

Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Vol. 2 No. 4, 1947.

Esej

O radnoj anamnezi

Tihomil Beritić

Puni tekst: hrvatski, pdf (5 MB) str. 370-376 preuzimanja: 20* citiraj
APA 6th Edition
Beritić, T. (1947). O radnoj anamnezi. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 2 (4), 370-376. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/188282
MLA 8th Edition
Beritić, Tihomil. "O radnoj anamnezi." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 2, br. 4, 1947, str. 370-376. https://hrcak.srce.hr/188282. Citirano 17.02.2019.
Chicago 17th Edition
Beritić, Tihomil. "O radnoj anamnezi." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 2, br. 4 (1947): 370-376. https://hrcak.srce.hr/188282
Harvard
Beritić, T. (1947). 'O radnoj anamnezi', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 2(4), str. 370-376. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/188282 (Datum pristupa: 17.02.2019.)
Vancouver
Beritić T. O radnoj anamnezi. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1947 [pristupljeno 17.02.2019.];2(4):370-376. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/188282
IEEE
T. Beritić, "O radnoj anamnezi", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.2, br. 4, str. 370-376, 1947. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/188282. [Citirano: 17.02.2019.]

Sažetak
Prošlo je već skoro dva i pol stoljeća otkako je talijanski liječnik »Otac medicine rada« i »Treći Hipokrat« Bernardino Ramazzini iz mračnih vijekova izvukao i sabrao porazbacana, nejasna i oskudna zapažanja o profesionalnim oboljenjima, da ih - 1700. godine - zajedno sa svojim vrijednim vlastitim iskustvima objavi u sjajnom djelu »De morbis arttficum diatriba«. Jedno čitavo stoljeće pred sobom će to djelo upućivati liječnika na bolesti zvanja i biti mu jedinim izvorom znanja o medicini rada. Ramazzini je sigurno prvi liječnik, koji ozbiljno postavlja zahtjev o uzimanju radne anamneze. U njegovom djelu postoj i jedan pasus, koji je bez sumnje još i danas potpuno savremen i »moderan«. U njemu on doslovce kaže:
»Ima dosta stvari koje liječnik mora ispitati pri svojoj prvoj posjeti bolesniku i doznati ih ili od samog bolesnika, ili od njegove okoline. Jer ovako glasi zahtjev našeg nadahnutog učitelja: »Kad bolesnikovoj kući dođeš, moraš ga: upitati kakove boli ima, što im je uzrokom, koliko je već dana bolestan, da li mu crijeva rade, te kakovu hranu jede«. Tako kaže Hipokrat u svom djelu »Bolesna stanja«, Ja se pak usuđujem dodati još jedno pitanje: »Kakvim se poslom on obično bavi«? I ako ovo pitanje može zabrinuti i uzbuditi, ja ga ipak smatram suvremenim ili bolje: neophodno potrebitim; mislim, da se na ovo pitanje mora uvijek misliti, a osobito onda, kada bolesnik pripada običnom puku. Vidim »ipak da se u liječničkoj praksi tome jedva posvećuje pažnja ili pak liječnik ako i znade zanimanje bolesnikovo podrobno se na to ne obazire ma da je upravo ovakovo saznanje za liječnike od velike važnosti«.

Hrčak ID: 188282

URI
https://hrcak.srce.hr/188282

[engleski]

Posjeta: 50 *