Stručni rad

INOZEMNI UČITELJI U HRVATSKOJ DO GODINE 1774.

MIRKO RAGUŽ

Sažetak

U istraživanju najranije povijesti hrvatskoga školstva često se susrećemo s podatcima koji govore u prilog tezi da se hrvatsko školstvo, vodeći se prije svega gospodarskim i kulturnim interesima, vezivalo uz školstvo na Zapadu, ponajprije uz školstvo u Veneciji i drugim talijanskim trgovačkim gradovima koji su svoje materijalne interese pretpostavljali svemu drugom. Potreba za pismenim i školovanim građanima osjećala se u dalmatinskim, primorskim i otočnim gradovima (u kojima su se trgovina, obrt i zanatstvo razvijali gotovo ravnopravno i istodobno kao i u spomenutim mjestima na Zapadu), a pogotovo u Dubrovniku, u kome se školstvo razvija prije nego u svim drugim mjestima u Hrvatskoj. Prelamali su se na ovim dalmatinskim prostorima različiti politički interesi (od mletačkih i austrijskih pa sve do francuskih i turskih) u kojima je svatko tražio svoj dio, odnoseći mnogo, ali ne ostavljajući gotovo ništa. I ostali dijelovi Hrvatske u sastavu Austrije i Mađarske imali su tijekom gotovo četiri stoljeća, bar što se tiče školstva, istu ili sličnu sudbinu. U ovom se radu govori o tim vezama i o pitanju u čemu se one danas mogu prepoznati.

Ključne riječi

INOZEMNI UČITELJI; HRVATSKA

Hrčak ID:

17881

URI

https://hrcak.srce.hr/17881

Datum izdavanja:

29.12.2003.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 1.510 *