hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Higijena rada kao nauka u okviru biologijske znanosti

Vale Vouk

Puni tekst: hrvatski, pdf (7 MB) str. 385-391 preuzimanja: 127* citiraj
APA 6th Edition
Vouk, V. (1950). Higijena rada kao nauka u okviru biologijske znanosti. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 1 (4), 385-391. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/189341
MLA 8th Edition
Vouk, Vale. "Higijena rada kao nauka u okviru biologijske znanosti." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 1, br. 4, 1950, str. 385-391. https://hrcak.srce.hr/189341. Citirano 07.03.2021.
Chicago 17th Edition
Vouk, Vale. "Higijena rada kao nauka u okviru biologijske znanosti." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 1, br. 4 (1950): 385-391. https://hrcak.srce.hr/189341
Harvard
Vouk, V. (1950). 'Higijena rada kao nauka u okviru biologijske znanosti', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 1(4), str. 385-391. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/189341 (Datum pristupa: 07.03.2021.)
Vancouver
Vouk V. Higijena rada kao nauka u okviru biologijske znanosti. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1950 [pristupljeno 07.03.2021.];1(4):385-391. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/189341
IEEE
V. Vouk, "Higijena rada kao nauka u okviru biologijske znanosti", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.1, br. 4, str. 385-391, 1950. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/189341. [Citirano: 07.03.2021.]

Sažetak
Pogledamo ili na naslov teme našeg predavanja, čini nam se u prvi mah apsurdno, da navodimo higijenu rada kao nauku u vezi s biologijskom znanosti. No ako imamo pred očima, da se i higijena rada bavi u prvom redu čovjekom kao organizmom, dakle antropologijom kao naukom o čovjeku, koju je već Ernst Haeckel 1900. g. uključio u biologijske nauke, to nam se nameće potreba, da ispitamo, koji će položaj higijena kao takva, a posebice higijene rada imati u općem sistemu biologijskih nauka. Pokušat ću dakle da u ovom predavanju s tog gledišta i promotrimo današnje shvatanje higijene kao nauke, pa da onda nađemo i njeno mjesto unutar biologijske znanosti. Pogledamo li rane priručnike i udžbenike o higijeni, to ćemo se brzo osvjedočiti, da se razni autori o zadacima i sadržim te nauke razilaze. Evo nekoliko primjera. A. Štampar u svom priručniku »Higijena i socijalna medicina« (1940) smatra higijenu za medicinsku nauku, a tu dijeli na kurativnu, preventivnu, konstruktivnu i socijalnu medicinu. Higijena uopće ide po Štamparu u konstruktivnu ili konzervativnu medicinu, koja nastoji, da stvara povoljnu okolinu i tako zaštićuje od bolesti. On izuzima iz higijene socijalnu medicinu, koja se bavi proučavanjem socijalno-ekonomskih faktora, koji mogu da izazivaju bolesti i nepovoljno utječu na njihov razvitak, i traži načina, kako bi se ti utjecaji odstranili. Mi ćemo ovdje samo, konstatirati, da Štampar smatra higijenu za nauku, koja proučava okolinu čovjeka i nastoji da pronađe optimalnu t. j. povoljnu okolinu ili sredinu za život čovjeka.

Hrčak ID: 189341

URI
https://hrcak.srce.hr/189341

[engleski]

Posjeta: 712 *