hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj opterećenja na radni učinak i na brzinu oporavljanja pri statičnom radu

Zoran Bujas ; Institut za higijenu rada Zagreb
Borislav Petz ; institut za higijenu rada Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (16 MB) str. 428-446 preuzimanja: 74* citiraj
APA 6th Edition
Bujas, Z. i Petz, B. (1950). Utjecaj opterećenja na radni učinak i na brzinu oporavljanja pri statičnom radu. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 1 (4), 428-446. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/189343
MLA 8th Edition
Bujas, Zoran i Borislav Petz. "Utjecaj opterećenja na radni učinak i na brzinu oporavljanja pri statičnom radu." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 1, br. 4, 1950, str. 428-446. https://hrcak.srce.hr/189343. Citirano 25.02.2021.
Chicago 17th Edition
Bujas, Zoran i Borislav Petz. "Utjecaj opterećenja na radni učinak i na brzinu oporavljanja pri statičnom radu." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 1, br. 4 (1950): 428-446. https://hrcak.srce.hr/189343
Harvard
Bujas, Z., i Petz, B. (1950). 'Utjecaj opterećenja na radni učinak i na brzinu oporavljanja pri statičnom radu', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 1(4), str. 428-446. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/189343 (Datum pristupa: 25.02.2021.)
Vancouver
Bujas Z, Petz B. Utjecaj opterećenja na radni učinak i na brzinu oporavljanja pri statičnom radu. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1950 [pristupljeno 25.02.2021.];1(4):428-446. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/189343
IEEE
Z. Bujas i B. Petz, "Utjecaj opterećenja na radni učinak i na brzinu oporavljanja pri statičnom radu", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.1, br. 4, str. 428-446, 1950. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/189343. [Citirano: 25.02.2021.]

Sažetak
Na dva ispitanika Izvršili su autori s pomoću dinamometra na živu niz pokusa, kojima su nastojali odrediti: a) točan odnos između statične izdržljivosti i opterećenja i b) brzinu odmaranja nakon statičnog napora pri različitom opterećenju. U tim eksperimentima autori su ustanovili, da se porastom opterećenja statična izdržljivost u početku naglo, a kasnije sve sporije smanjuje. Krivulja, koja pokazuje odnos između izdržljivosti i opterećenja, naliči hiperboli. Izdržljivost se smanjuje brže, nego što raste opterećenje i zato je radni učinak već i kod rada na niskom nego kod rada na visokom opterećenju. Odnos između radnog učinka i opterećenja je linearan. Uspoređivanjem izdržljivosti kod dva sukcesivna statična napora, koji su odijeljeni nejednako dugom pauzom, moguće je pratiti kako u zavisnosti od dužine pauze napreduje oporavljanje. Produljenjem odmora oporavak u početku naglo, a zatim sve sporije i sporije raste. Postoji jasna razlika u brzini, kojom se uspostavljaju funkcionalne sposobnosti nakon jednokratnog rada na niskom i nakon rada na visokom opterećenju. Standardno vrijeme oporavka, potrebno da funkcionalna sposobnost dosegne 95% početne vrijednosti, duže je nakon rada na niskom opterećenju 4,0 odnosno 4,3 puta. Zbog znatno brže disipacije umora poslije rada na visokom opterećenju drugi je rad u usporedbi s prvim manje smanjen, nego što je to kod niskog opterećenja. Na taj način kod drugog vremena izdržljivosti smanjuje se razlika u radnom učinku na visokom i niskom opterećenju. Brže oporavljanje nakon rada uz nisko opterećenje djelomično kompenzira smanjivanje učinka s porastom opterećenja. Autori smatraju, da su dobivene rezultate u izdržljivosti i brzini odmaranja između statičnog rada na niskom i visokom opterećenju uvjetovane različitim mehanizmom umora: dok je umor pri statičnom radu uz veliko opterećenje u prvom redu živčane prirode (smanjenje frekvencije eferentnih živčanih impulsa, izmjena subordinacione kronaksije mišića, slabljenje adaptivno-trofičkih utjecaje. simpatikusa na mišićno tkivo), dotle je umor, koji nastaje pri statičnom radu uz manja opterećenja u početku uvjetovan gotovo isključivo lokalne-kemijskim pojavama, a tek kasnije i poremećenjem u funkciji živčanih centara.

Hrčak ID: 189343

URI
https://hrcak.srce.hr/189343

[engleski]

Posjeta: 199 *