hrcak mascot   Srce   HID

Preliminary communication

POTREBA I POSLJEDICE UVOĐENJA MEĐUNARODNE STANDARDIZACIJE U PROBLEMATIKU RECIKLAŽE BRODOVA

Branka Milošević-Pujo
Nataša Jurjević
Ivo Domijan-Arneri

Fulltext: croatian, pdf (368 KB) pages 174-183 downloads: 2.070* cite
APA 6th Edition
Milošević-Pujo, B., Jurjević, N. & Domijan-Arneri, I. (2007). POTREBA I POSLJEDICE UVOĐENJA MEĐUNARODNE STANDARDIZACIJE U PROBLEMATIKU RECIKLAŽE BRODOVA. NAŠE MORE, 54 (5-6), 174-183. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/17920
MLA 8th Edition
Milošević-Pujo, Branka, et al. "POTREBA I POSLJEDICE UVOĐENJA MEĐUNARODNE STANDARDIZACIJE U PROBLEMATIKU RECIKLAŽE BRODOVA." NAŠE MORE, vol. 54, no. 5-6, 2007, pp. 174-183. https://hrcak.srce.hr/17920. Accessed 28 Oct. 2021.
Chicago 17th Edition
Milošević-Pujo, Branka, Nataša Jurjević and Ivo Domijan-Arneri. "POTREBA I POSLJEDICE UVOĐENJA MEĐUNARODNE STANDARDIZACIJE U PROBLEMATIKU RECIKLAŽE BRODOVA." NAŠE MORE 54, no. 5-6 (2007): 174-183. https://hrcak.srce.hr/17920
Harvard
Milošević-Pujo, B., Jurjević, N., and Domijan-Arneri, I. (2007). 'POTREBA I POSLJEDICE UVOĐENJA MEĐUNARODNE STANDARDIZACIJE U PROBLEMATIKU RECIKLAŽE BRODOVA', NAŠE MORE, 54(5-6), pp. 174-183. Available at: https://hrcak.srce.hr/17920 (Accessed 28 October 2021)
Vancouver
Milošević-Pujo B, Jurjević N, Domijan-Arneri I. POTREBA I POSLJEDICE UVOĐENJA MEĐUNARODNE STANDARDIZACIJE U PROBLEMATIKU RECIKLAŽE BRODOVA. NAŠE MORE [Internet]. 2007 [cited 2021 October 28];54(5-6):174-183. Available from: https://hrcak.srce.hr/17920
IEEE
B. Milošević-Pujo, N. Jurjević and I. Domijan-Arneri, "POTREBA I POSLJEDICE UVOĐENJA MEĐUNARODNE STANDARDIZACIJE U PROBLEMATIKU RECIKLAŽE BRODOVA", NAŠE MORE, vol.54, no. 5-6, pp. 174-183, 2007. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/17920. [Accessed: 28 October 2021]

Abstracts
U ovom radu obrađena je problematika rezanja i recikliranja brodova. Stari brod koristan je otpad, to jest izvor sirovina koje se dobivaju recikliranjem i imaju svoju ekonomsku vrijednost. Današnja je industrija recikliranja brodova koncentrirana u samo nekoliko azijskih zemalja s vrlo jeftinom radnom snagom i iznimno niskim standardima sigurnosti i zaštite okološa. Reciklira se primitivnom tehnologijom koju karakterizira mnogo ljudskoga rada, uz skromne kapitalne resurse i vrlo visoku razina onečišćenja okoliša, koju je malotko više spreman tolerirati. Kako ta problematika još nije regulirana međunarodnim pravnim propisima, za očekivati je da će do toga doći u bliskoj budućnosti. To prije jer je IMO već poduzeo korake u tom smislu. To je, međutim, proces u kojemu treba ostvariti ne samo pravnu regulativu i provesti je nego i osigurati realne pretpostavke, uključujući i suvremenu tehnologiju recikliranja brodova, da se reciklaža može obavljati na ekološki prihvatljiv način. Jedno od rijetko prihvatljivih rješenja za reciklažu brodova jesu suvremena „inverzna“ brodogradilišta. Takvih je zasad tek nekoliko, i to u začetku, tako da još uvijek nema praktičnih iskustava. Suvremena tehnologija reciklaže brodova odlikuje se vrijednim i, dakle, skupim kapitalnim resursima i ne brojnom, ali zato visoko kvalificiranom radnom snagom. S obzirom na to da je riječ o tehnologiji potpuno drukčijoj od dosadašnje, za očekivati je da će doći do procesa drastične konsolidacije i remodernizacije koja će otvoriti prostor reciklažnoj industriji i u nekim drugim zemljama.

Keywords
recikliranje brodova; ekologija; zaštita okoliša; onečišćenje okoliša; sigurnost; konvencija; međunarodna pravna regulativa; brodovi za rezanje; rezališta; „inverzna“ brodogradilišta

Hrčak ID: 17920

URI
https://hrcak.srce.hr/17920

Visits: 2.627 *