Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21464/sp32114

Prema kritici dominantnih filozofija jezika iz pozicije historijskog materijalizma

Alen Sućeska orcid id orcid.org/0000-0002-7843-1180 ; University of Vienna, Universitätsring 1, AT–1010 Wien


Puni tekst: engleski pdf 431 Kb

str. 193-214

preuzimanja: 384

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 431 Kb

str. 193-214

preuzimanja: 980

citiraj

Puni tekst: francuski pdf 431 Kb

str. 193-214

preuzimanja: 273

citiraj

Puni tekst: njemački pdf 431 Kb

str. 193-214

preuzimanja: 314

citiraj


Sažetak

Cilj je istraživanja ponuditi kritiku nekih od glavnih autora suvremene lingvistike ili drugih pristupa jeziku općenito: Ferdinanda de Saussurea, »osnivača« suvremene lingvistike; Noama Chomskog, jednog od najprominentnijih predstavnika suvremene lingvistike; te Jürgena Habermasa, čija je filozofija jezika važan dio njegova projekta komunikacije. Ovdje ponuđena kritika temelji se na pristupu jeziku koji društveni karakter tretira jednako ključnim kao i strogo lingvističke ili biološke karakteristike. Argumentira se da su dominantne filozofije jezika, analizirane kroz rad troje navedenih autora, apstrahirale od društvene karakteristike jezika kako bi stvorile »znanost jezika«, pri čemu je jezik postao statična, sinkrona struktura nepovezana s jezikom kakav postoji u zbilji. Razlog je tomu to što je jezik neodvojivo vezan za socijalne, ideološke i političke fenomene kakve je i sam Jürgen Habermas kritizirao zbog idealiziranja jezika i »govorne činove« smatrao samo one čiji je cilj kooperacija, ali ne i one čija je narav konfliktna, kako je to obično slučaj u različitim oblicima društvenog dijaloga.

Ključne riječi

jezik; lingvistika; Ferdinand de Saussure; Noam Chomsky; Jürgen Habermas; historijski materijalizam

Hrčak ID:

190391

URI

https://hrcak.srce.hr/190391

Datum izdavanja:

23.8.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski francuski njemački

Posjeta: 3.111 *