hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.3935/rsp.v24i3.1432

Biti ili ne biti žena? Percepcija visokoobrazovanih žena o rodnoj jednakosti na radnom mjestu

Nina Pološki Vokić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7600-7928 ; Ekonomski fakultet u Zagrebu
Dubravka Sinčić Ćorić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-1834-5491 ; Ekonomski fakultet u Zagrebu
Alka Obadić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-8915-8853 ; Ekonomski fakultet u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, PDF (577 KB) str. 276-276 preuzimanja: 333* citiraj
APA 6th Edition
Pološki Vokić, N., Sinčić Ćorić, D. i Obadić, A. (2017). Biti ili ne biti žena? Percepcija visokoobrazovanih žena o rodnoj jednakosti na radnom mjestu. Revija za socijalnu politiku, 24 (3), 276-276. https://doi.org/10.3935/rsp.v24i3.1432
MLA 8th Edition
Pološki Vokić, Nina, et al. "Biti ili ne biti žena? Percepcija visokoobrazovanih žena o rodnoj jednakosti na radnom mjestu." Revija za socijalnu politiku, vol. 24, br. 3, 2017, str. 276-276. https://doi.org/10.3935/rsp.v24i3.1432. Citirano 29.09.2020.
Chicago 17th Edition
Pološki Vokić, Nina, Dubravka Sinčić Ćorić i Alka Obadić. "Biti ili ne biti žena? Percepcija visokoobrazovanih žena o rodnoj jednakosti na radnom mjestu." Revija za socijalnu politiku 24, br. 3 (2017): 276-276. https://doi.org/10.3935/rsp.v24i3.1432
Harvard
Pološki Vokić, N., Sinčić Ćorić, D., i Obadić, A. (2017). 'Biti ili ne biti žena? Percepcija visokoobrazovanih žena o rodnoj jednakosti na radnom mjestu', Revija za socijalnu politiku, 24(3), str. 276-276. https://doi.org/10.3935/rsp.v24i3.1432
Vancouver
Pološki Vokić N, Sinčić Ćorić D, Obadić A. Biti ili ne biti žena? Percepcija visokoobrazovanih žena o rodnoj jednakosti na radnom mjestu. Revija za socijalnu politiku [Internet]. 2017 [pristupljeno 29.09.2020.];24(3):276-276. https://doi.org/10.3935/rsp.v24i3.1432
IEEE
N. Pološki Vokić, D. Sinčić Ćorić i A. Obadić, "Biti ili ne biti žena? Percepcija visokoobrazovanih žena o rodnoj jednakosti na radnom mjestu", Revija za socijalnu politiku, vol.24, br. 3, str. 276-276, 2017. [Online]. https://doi.org/10.3935/rsp.v24i3.1432

Sažetak
Polazišna točka rada je da visokoobrazovane žene trpe manje nejednakosti na radnom mjestu. Kako bismo to testirali, provedena su primarna i sekundarna istraživanja. Sekundarni podatci odnose se na područje obrazovanja, sudjelovanje u aktivnostima koje se temelje na znanju, statusu u hijerarhiji i razlici u plaćama visokoobrazovanih žena u odnosu na plaće muškaraca u odabranim europskim zemljama, dok primarni podatci prikazuju percepcije visokoobrazovanih žena o kontekstualnim čimbenicima koji utječu na karijera žena i o osobnim kritičnim iskustvima u pogledu jednakosti. Primarno istraživanje provedeno je na uzorku od 675 visokoobrazovanih žena u Hrvatskoj. Analiziraju se statističke razlike prema demografskim čimbenicima ispitanica, te se rezultati uspoređuju s percepcijama visokoobrazovanih muškaraca (n=177).
Sekundarni podatci pokazuju da je rodna segregacija manje prisutna među visokoobrazovanim ženama. Općenito, primarni podatci ukazuju na to da visokoobrazovane žene ne smatraju da kontekstualni čimbenici negativno utječu na njihove karijere, čak ni onda kada su osobno iskusile neke rodno uvjetovane neugodnosti. Rad zaključuju preporuke o inicijativama za rodnu jednakost na temelju rezultata istraživanja i razgovori s voditeljima odjela za upravljanje ljudskim potencijalima i generalnim direktorima multinacionalnih poduzeća s najboljim praksama rodne jednakosti.

Ključne riječi
EU; Hrvatska; percepcije; rodna jednakost; rodna segregacija; visokoobrazovane žene

Hrčak ID: 190470

URI
https://hrcak.srce.hr/190470

[engleski]

Posjeta: 835 *