Suvremena lingvistika, Vol. 43 No. 84, 2017.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22210/suvlin.2017.084.01
Semantička kategorizacija u afatičnih bolesnika s narušenim jezičnim razumijevanjem: studija provedena uz pomoć metode mjerenja evociranih potencijala
Karolina Lice
orcid.org/0000-0003-0131-3693
; Fakultet za rehabilitaciju i edukaciju
Marijan Palmović
orcid.org/0000-0002-4587-4348
; Fakultet za rehabilitaciju i edukaciju, Zagreb
Sažetak
Mnogo se istraživanja bavilo pitanjem organizacije konceptualnog znanja u mozgu, uglavnom
primjenjujući bihevioralna istraživanja kod urednih ispitanika i kod osoba s afazijom. Kategorije
živog i neživog najčešće su proučavane kategorije, a postoje tri glavne teorije ili modela koji
objašnjavaju semantičku obradu koncepata živog i neživog: senzoričko/funkcionalna teorija, model
domenski specifične reprezentacije semantičkog znanja i konekcionistički model konceptualne
strukture. Iako je metoda mjerenja evociranih potencijala upotrebljavana u istraživanjima osoba
s afazijom, a različite su se varijante zadatka semantičke kategorizacije primjenjivale kod
uredne populacije, prema našim spoznajama ne postoje istraživanja koja su pokušala odgovoriti
na pitanje o semantičkoj kategorizaciji kod osoba s afazijom primjenom metode kognitivnih
evociranih potencijala. Cilj je ovog istraživanja metodom mjerenja evociranih potencijala utvrditi
postoje li razlike u obradi kategorija živog i neživog izme|u osoba s afazijom kod kojih je
narušeno jezično razumijevanje i kontrolne skupine izjednačene po dobi, spolu i obrazovanju.
Evocirani potencijali omogućuju dobivanje višedimenzionalne slike kognitivnih procesa koji su
u pozadini jezičnog razumijevanja kao i uvid u vremensku dimenziju tih procesa, tj. u različite
faze tih procesa. Na taj način, disocirajući dvije faze u procesu kategorizacije pojmova pomoću
analize razlika u pojedinim fazama između osoba s afazijama i kontrolne skupine, možemo
preciznije govoriti o naravi poremećene funkcije u afazija. Rezultati ovog istraživanja pokazuju
da osobe s afazijom s narušenim jezičnim razumijevanjem imaju manju amplitudu i produženu
latenciju N400 i komponente LPC te manji broj točnih odgovora i duže vrijeme reakcije na
bihevioralnom zadatku kategorizacije nego li kontrolna skupina. Može se zaključiti da osobe
s afazijom imaju poteškoća na objema razinama leksičko–semantičke obrade, razini leksičkog
prizivanja ili prepoznavanja i razini kategorizacije, što su funkcije koje se povezuju s dobivenim
komponentama evociranih potencijala. Odsustvo razlika između obrade kategorije živog i neživog
u N400 vremenskom prozoru i slična topografska distribucija za kategorije živog i neživog kod
obiju skupina ispitanika u skladu je s konekcionističkim modelom jedinstvenog semantičkog
sustava koji tvrdi da je isti semantički sustav aktivan neovisno o kategoriji koja se obrađuje.
Međutim, dobivene razlike između uvjeta živog i neživog u LPC vremenskom prozoru, i to
samo za kontrolnu skupinu ispitanika, tj. odsustvo efekta LPC u osoba s afazijom, implicira
da je pripadnike kategorije neživog teže kategorizirati zbog manjeg broja zajedničkih obilježja
potrebnih za procese kategorizacije. Naime, veća amplituda u uvjetu neživog tumači se većim
»troškovima obrade«. Odsustvo razlike u osoba s afazijom može biti posljedica deficita specifičnog
za kategoriju, ali i neodgovarajuće obrade u prvoj fazi, tj. nedostatnih ulaznih podataka
Ključne riječi
semantička kategorizacija; kategorije živo–neživo; afazija; konekcionistički model; ERP; N400; LPC
Hrčak ID:
190746
URI
Datum izdavanja:
15.12.2017.
Posjeta: 1.575 *