Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15644/asc51/4/6
Korozija nikal-titanijevih ortodontskih žičanih lukova u slini i oralnom probiotskom preparatu
Ines Musa Trolić
; Doktorand Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Gianluca Turco
; Zavod za medicinske, kirurške i zdravstvene znanosti – Laboratorij za dentalne materijale Sveučilišta u Trstu, Italija
Luca Contardo
; Zavod za medicinske, kirurške i zdravstvene znanosti – Laboratorij za dentalne materijale Sveučilišta u Trstu, Italija
Nikolina Leona Serdarević
; Zavod za elektrokemiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Helena Otmačić Ćurković
; Zavod za elektrokemiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Stjepan Špalj
; Zavod za ortodonciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Cilj: Ispitati kako uporaba probiotskih preparata utječe na korozijsku stabilnost ortodontskih žičanih lukova nikal-titanijeve legure (NiTi). Materijal i metode: Testirani su NiTi lukovi dimenzija 0,508 × 0,508 mm i duljine 2,5 cm, te (sastav Ni = 50,4 %; Ti = 49,6 %) neobložene, nitrirane i rodirane površine. Površinska mikrogeometrija istraživana je skenirajućim elektronskim mikroskopom pri povećanju od 1000 puta, a površinska hrapavost mjerena je profilometrom te izražena u sljedećim vrijednostima: prosječna hrapavost, maksimalna visina i maksimalna dubina hrapavosti. Vrsta i dinamika korozije ispitani su elektrokemijskom metodom cikličke polarizacije. Rezultati: Legura rodirane površine u slini ima značajno veću opću koroziju od nitirirane i neobložene, uz veliku snagu efekta (p = 0,027; η2 = 0,700). Probiotski preparat povećava opću i lokaliziranu koroziju rodirane žice i malo manjuje opću, te povećava lokaliziranu koroziju neobložene žice, a u slučaju nitrirane žice vrlo je mala mogućnost od pojave korozije. Razlike u površinskoj hrapavosti između nikal-titanijevih žica prije korozije nisu značajne. Izloženost umjetnoj slini smanjuje prosječnu hrapavost rodiranih žica (p = 0,015; η2 = 0,501). Medij ne utječe znatno na površinsku mikrogeometriju nitriranih i neobloženih žica. Zaključak:
Probiotski preparat utječe na opću i lokaliziranu koroziju, ovisno o vrsti nikal-titanijeve obloge. Povećava opću koroziju rodirane žice te uzrokuje pojavu lokalizirane korozije neobložene i rodirane žice. Probiotski preparat nema značajan utjecaj na površinsku hrapavost, osim utjecaja same sline.
Ključne riječi
ortodontske žice, korozija, probiotici; legure; površinska svojstva
Hrčak ID:
190892
URI
Datum izdavanja:
18.12.2017.
Posjeta: 1.919 *