Medicinski vjesnik, Vol. 38 No. (1-4), 2006.
Pregledni rad
Etiologija i patogeneza tumora dojke
Milivoj Boranić
Sažetak
Karcinom dojke u razvijenim zemljama, uključivši i Hrvatsku, najučestaliji je maligni tumor u žena. Stopa učestalosti raka dojke u Hrvatskoj jest 61,74 na 100.000 stanovnika, a stopa smrtnosti 15,7. Rizični činitelji za obolijevanje od raka dojke, utvrđeni epidemiološkim istraživanjem, jesu dob, nasljeđe, prehrana i način života, reproduktivna aktivnost, socioekonomski status i rasna pripadnost. Molekulamo-genetičke studije upućuju na ulogu mutagenih činitelja, spolnih hormona, slobodnih radikala i onkogena. Rana menarhe, kasna menopauza, nerađanje ili kasno rađanje prvoga djeteta povećavaju rizik obolijevanja od raka dojke. Predispozicija se nasljeđuje kao autosomno dominantna značajka. U obiteljima s visokom učestalošću raka dojke identificirane su mutacije dvaju tumorosupresomih gena - BRCA1 i BRCA2 (naziv je skraćenica od engl. breast carcinoma). S rakom dojke u svezi su još dva tumorosupresoma gena, p53 i PTEN, onkogen Ha-ras i geni za estrogenske receptore. Pretilost povećava rizik od raka dojke, vjerojatno stoga što masno tkivo proizvodi estrogene metabolizirajući androgeni hormon androstendion. Prilikom duljega uzimanja estrogenskih oralnih kontraceptiva, rizik obolijevanja od raka dojke povećava se u žena u dobi između 40. i 50. godina na 1,3 do 1,5. Slično vrijedi za nadomjesnu hormonsku terapiju nakon menopauze. Utvrđena je i povezanost raka dojke s preobilnim unosom kalorija i kakvoćom prehrane, poglavito sa sadržajem masnoća životinjskoga podrijetla. Heterociklični amini koji nastaju kod prženja ili žarenja hrane imaju karcinogena svojstva. Zaštitna se uloga pripisuje fizičkoj aktivnosti te prehrani bogatoj voćem i povrćem, koja sadrži vitamine i antioksidativne tvari.
Ključne riječi
Eologija; Patogeneza; Rak dojke
Hrčak ID:
191054
URI
Datum izdavanja:
1.12.2006.
Posjeta: 3.404 *