hrcak mascot   Srce   HID

Glasnik Zaštite Bilja, Vol.40 No.6 Prosinac 2017.

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31727/gzb.40.6.3

Kakvoća crnih vina (V. vinifera L.) dozrijevanih u bačvama od slavonske hrastovine

Ana Jeromel ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Fumica Orbanić ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Tomaz ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Željko Andabaka ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ana-Marija Jagatić Korenika ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (346 KB) str. 19-27 preuzimanja: 92* citiraj
APA 6th Edition
Jeromel, A., Orbanić, F., Tomaz, I., Andabaka, Ž. i Jagatić Korenika, A. (2017). Kakvoća crnih vina (V. vinifera L.) dozrijevanih u bačvama od slavonske hrastovine. Glasnik Zaštite Bilja, 40 (6), 19-27. https://doi.org/10.31727/gzb.40.6.3
MLA 8th Edition
Jeromel, Ana, et al. "Kakvoća crnih vina (V. vinifera L.) dozrijevanih u bačvama od slavonske hrastovine." Glasnik Zaštite Bilja, vol. 40, br. 6, 2017, str. 19-27. https://doi.org/10.31727/gzb.40.6.3. Citirano 15.12.2018.
Chicago 17th Edition
Jeromel, Ana, Fumica Orbanić, Ivana Tomaz, Željko Andabaka i Ana-Marija Jagatić Korenika. "Kakvoća crnih vina (V. vinifera L.) dozrijevanih u bačvama od slavonske hrastovine." Glasnik Zaštite Bilja 40, br. 6 (2017): 19-27. https://doi.org/10.31727/gzb.40.6.3
Harvard
Jeromel, A., et al. (2017). 'Kakvoća crnih vina (V. vinifera L.) dozrijevanih u bačvama od slavonske hrastovine', Glasnik Zaštite Bilja, 40(6), str. 19-27. doi: https://doi.org/10.31727/gzb.40.6.3
Vancouver
Jeromel A, Orbanić F, Tomaz I, Andabaka Ž, Jagatić Korenika A. Kakvoća crnih vina (V. vinifera L.) dozrijevanih u bačvama od slavonske hrastovine. Glasnik Zaštite Bilja [Internet]. 2017 [pristupljeno 15.12.2018.];40(6):19-27. doi: https://doi.org/10.31727/gzb.40.6.3
IEEE
A. Jeromel, F. Orbanić, I. Tomaz, Ž. Andabaka i A. Jagatić Korenika, "Kakvoća crnih vina (V. vinifera L.) dozrijevanih u bačvama od slavonske hrastovine", Glasnik Zaštite Bilja, vol.40, br. 6, str. 19-27, 2017. [Online]. doi: https://doi.org/10.31727/gzb.40.6.3

Sažetak
Utjecaj srednje i jako paljenih bačava (225 L) od slavonske hrstovine na kakvoću crnih vina praćen je tijekom 9 mjeseci dozrijevanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u kemijskom sastavu i senzornim svojstvima vina ´Cabernet Sauvignon´, ´Merlot´ i ´Petit Verdot´. Promjene u kemijskom sastavu vina praćene su metodom plinska kromatografija-masena spektrometrija (GC-MS) temeljem uzorkovanja vina svakih 3 mjeseca. Utvrđen je različiti intenzitet ekstrakcije polifenolnih spojeva, ovisno o jačini paljenja bačava koji je najviše utjecao na koncentracije eugenola, gvajakola, vanilina te cis i trans-hrastovog laktona. Na koncentracije ostalih laktona (γ-heksalakton, γ-nonalakton, γ-dekalakton) veći utjecaj je imala sorta u odnosu na jačinu paljena i vrijeme dozrijevanja. Ekstrakcija hlapivih spojeva iz drva bila je različita među ispitivanim vinima pri čemu je u vinu ´Cabernet Sauvignon´ bila najintenzivnija. Razlike su utvrđene i u koncentracijama hlapivih fenola. Tako su vina ´Petit Verdot´ imala najnižu koncentraciju etil-fenola i etilgvajakola dok je veća koncentracija zabilježena u vinima ´Cabernet Sauvignon´ neovisno o jačini paljenja. Prema rezultatima senzornog ocjenjivanja bolja su vina dozrijevana u srednje paljenim bačvama u odnosu na ona iz jako paljenih, pri čemu je ukupno najbolje ocijenjeno vino sorte ´Merlot´.

Ključne riječi
slavonska hrastovina; bačva; jačina paljenja; laktoni; hlapivi fenoli

Hrčak ID: 191075

URI
https://hrcak.srce.hr/191075

[engleski]

Posjeta: 166 *