hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

SUDJELOVANJE REPUBLIKE HRVATSKE U GLOBALNIM LANCIMA VRIJEDNOSTI ILI OBILJEŽJA HRVATSKE VANJSKE TRGOVINE DODANOM VRIJEDNOŠĆU

Ines Kersan-Škabić

Puni tekst: hrvatski, pdf (327 KB) str. 591-610 preuzimanja: 410* citiraj
APA 6th Edition
Kersan-Škabić, I. (2017). SUDJELOVANJE REPUBLIKE HRVATSKE U GLOBALNIM LANCIMA VRIJEDNOSTI ILI OBILJEŽJA HRVATSKE VANJSKE TRGOVINE DODANOM VRIJEDNOŠĆU. Ekonomski pregled, 68 (6), 591-610. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/191140
MLA 8th Edition
Kersan-Škabić, Ines. "SUDJELOVANJE REPUBLIKE HRVATSKE U GLOBALNIM LANCIMA VRIJEDNOSTI ILI OBILJEŽJA HRVATSKE VANJSKE TRGOVINE DODANOM VRIJEDNOŠĆU." Ekonomski pregled, vol. 68, br. 6, 2017, str. 591-610. https://hrcak.srce.hr/191140. Citirano 25.10.2020.
Chicago 17th Edition
Kersan-Škabić, Ines. "SUDJELOVANJE REPUBLIKE HRVATSKE U GLOBALNIM LANCIMA VRIJEDNOSTI ILI OBILJEŽJA HRVATSKE VANJSKE TRGOVINE DODANOM VRIJEDNOŠĆU." Ekonomski pregled 68, br. 6 (2017): 591-610. https://hrcak.srce.hr/191140
Harvard
Kersan-Škabić, I. (2017). 'SUDJELOVANJE REPUBLIKE HRVATSKE U GLOBALNIM LANCIMA VRIJEDNOSTI ILI OBILJEŽJA HRVATSKE VANJSKE TRGOVINE DODANOM VRIJEDNOŠĆU', Ekonomski pregled, 68(6), str. 591-610. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/191140 (Datum pristupa: 25.10.2020.)
Vancouver
Kersan-Škabić I. SUDJELOVANJE REPUBLIKE HRVATSKE U GLOBALNIM LANCIMA VRIJEDNOSTI ILI OBILJEŽJA HRVATSKE VANJSKE TRGOVINE DODANOM VRIJEDNOŠĆU. Ekonomski pregled [Internet]. 2017 [pristupljeno 25.10.2020.];68(6):591-610. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/191140
IEEE
I. Kersan-Škabić, "SUDJELOVANJE REPUBLIKE HRVATSKE U GLOBALNIM LANCIMA VRIJEDNOSTI ILI OBILJEŽJA HRVATSKE VANJSKE TRGOVINE DODANOM VRIJEDNOŠĆU", Ekonomski pregled, vol.68, br. 6, str. 591-610, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/191140. [Citirano: 25.10.2020.]

Sažetak
Istraživanje je usmjereno segmentu globalnih lanaca vrijednosti koji nastaju i šire se zbog liberalizacija trgovine, sve većih međunarodnih kretanja kapitala, razvoja tehnologije, integracijskih procesa. Proizvodnja postaje fragmentirana te u proizvodnom procesu (od početka proizvodnje do izlaska finalnog proizvoda na tržište) sudjeluje više proizvođača iz različitih zemalja. Javlja se potreba mjerenja trgovine dodanom vrijednošću radi realnog sagledavanja stvarnog doprinosa pojedinih zemalja izvozu. Cilj rada je istražiti obilježja i pokazatelje sudjelovanja Republike Hrvatske u GVC-ijima na razini ukupnog gospodarstva i na razini industrijskih sektora. Analizom je utvrđeno da Hrvatska ostvaruje lošije rezultate od ostalih zemalja članica Europske unije, s visokim udjelom domaće dodane vrijednosti u ukupnom izvozu. Po indeksu GVC sudjelovanja Hrvatska nije doživjela značajne promjene u razdoblju 1995.-2011. Godine, te se u GVC poziciji nalazi u negativnom dijelu što znači da prevladava tzv. backward sudjelovanje (veći uvoz intermedijarnih proizvoda u odnosu na izvoz). Hrvatskom izvozu najviše doprinose sektori: kemijski proizvodi, električna i optička oprema te transportna oprema, a najveći indeks GVC sudjelovanja imaju sektori kemijski proizvodi i transporna oprema. Prema podrijetlu dodane vrijednosti u izvozu i finalnoj potrošnji, izuzev domaće dodane vrijednosti, dominira dodana vrijednost iz zemalja članica EU-a, gdje se ističu Njemačka, Italija i Slovenija čime se potvrđuje sudjelovanje Hrvatske u regionalnom GVC-u.

Ključne riječi
globalni lanci vrijednosti; trgovina dodanom vrijednošću; GVC sudjelovanje; GVC pozicija

Hrčak ID: 191140

URI
https://hrcak.srce.hr/191140

[engleski]

Posjeta: 815 *