hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15176/vol54no201

Eksplanacija kao unifikacija i eksplanatorni pluralizam: redukcija, asimilacija ili dinamička sinteza?

Sibila Petlevski   ORCID icon orcid.org/0000-0001-5006-2646 ; Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (371 KB) str. 7-26 preuzimanja: 439* citiraj
APA 6th Edition
Petlevski, S. (2017). Eksplanacija kao unifikacija i eksplanatorni pluralizam: redukcija, asimilacija ili dinamička sinteza?. Narodna umjetnost, 54 (2), 7-26. https://doi.org/10.15176/vol54no201
MLA 8th Edition
Petlevski, Sibila. "Eksplanacija kao unifikacija i eksplanatorni pluralizam: redukcija, asimilacija ili dinamička sinteza?." Narodna umjetnost, vol. 54, br. 2, 2017, str. 7-26. https://doi.org/10.15176/vol54no201. Citirano 23.06.2021.
Chicago 17th Edition
Petlevski, Sibila. "Eksplanacija kao unifikacija i eksplanatorni pluralizam: redukcija, asimilacija ili dinamička sinteza?." Narodna umjetnost 54, br. 2 (2017): 7-26. https://doi.org/10.15176/vol54no201
Harvard
Petlevski, S. (2017). 'Eksplanacija kao unifikacija i eksplanatorni pluralizam: redukcija, asimilacija ili dinamička sinteza?', Narodna umjetnost, 54(2), str. 7-26. https://doi.org/10.15176/vol54no201
Vancouver
Petlevski S. Eksplanacija kao unifikacija i eksplanatorni pluralizam: redukcija, asimilacija ili dinamička sinteza?. Narodna umjetnost [Internet]. 2017 [pristupljeno 23.06.2021.];54(2):7-26. https://doi.org/10.15176/vol54no201
IEEE
S. Petlevski, "Eksplanacija kao unifikacija i eksplanatorni pluralizam: redukcija, asimilacija ili dinamička sinteza?", Narodna umjetnost, vol.54, br. 2, str. 7-26, 2017. [Online]. https://doi.org/10.15176/vol54no201

Sažetak
U prvome dijelu rada uvodim pojam znanstveni fenomen u smislu bilo kojeg proizvoda društvene dinamike koji je osviješten kao eksplanatorno bitan element u mehanizmu proizvodnje znanja i ukratko obrazlažem tezu utemeljenu na uvođenju koncepta dinamičke sinteze naspram koncepata unifikacije i transdisciplinarne integracije. U drugome dijelu rada postavljam okvir za obranu teze i bavim se temom unifikacije znanja i novijim prijeporima vezanim uz nju, posebno razmišljanjem o tome što čini rastuću unifikaciju znanja o prirodi problematičnim konceptom. Uspoređujem, komentiram i kritiziram teze tzv. eksplanatorne argumentacije koja objašnjenja pripisuje našem razumijevanju svijeta tako što ugrađuje fenomene u opće nomičke uzorke razumijevanja svijeta (Kitcher 1989; Schurz 1999; Bartelborth 2002). Komentiram i zamjedbe vezane uz asimetričnu strukturu objašnjenja, ali i uz bayesijanski izračun epistemološke “vrline” unifikacije (Myrvold 2004). Dotičem se i polemika oko tzv. “interfield” teorija (Darden i Maull 1977) i rasprave o važnosti eksplanatorne relevancije (Nathan 2017) i konstitutivne relevancije (Kauffman 1971), a komentiram i Elsasserov prijedlog da se nadiđe redukciju formalizacijom kompleksnosti kroz nesvodivu heterogenost logičkih klasa (Elsasser 1981). U trećem dijelu rada branim “vrline” modeliranja dinamike sintetiziranja znanja preko granica istraživačkih polja i zagovaram uvođenje neizrazite logike (fuzzy logic) u dinamičko modeliranje znanstvenih fenomena.

Ključne riječi
dinamička sinteza; dinamički sistem; eksplanatorna relevancija; eksplanatorna unifikacija; neizrazita logika

Hrčak ID: 191259

URI
https://hrcak.srce.hr/191259

[engleski]

Posjeta: 773 *