hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.15176/vol54no207

Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije

Miranda Levanat-Peričić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-2243-3192 ; Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru

Puni tekst: hrvatski, pdf (291 KB) str. 131-147 preuzimanja: 383* citiraj
APA 6th Edition
Levanat-Peričić, M. (2017). Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije. Narodna umjetnost, 54 (2), 131-147. https://doi.org/10.15176/vol54no207
MLA 8th Edition
Levanat-Peričić, Miranda. "Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije." Narodna umjetnost, vol. 54, br. 2, 2017, str. 131-147. https://doi.org/10.15176/vol54no207. Citirano 05.08.2021.
Chicago 17th Edition
Levanat-Peričić, Miranda. "Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije." Narodna umjetnost 54, br. 2 (2017): 131-147. https://doi.org/10.15176/vol54no207
Harvard
Levanat-Peričić, M. (2017). 'Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije', Narodna umjetnost, 54(2), str. 131-147. https://doi.org/10.15176/vol54no207
Vancouver
Levanat-Peričić M. Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije. Narodna umjetnost [Internet]. 2017 [pristupljeno 05.08.2021.];54(2):131-147. https://doi.org/10.15176/vol54no207
IEEE
M. Levanat-Peričić, "Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije", Narodna umjetnost, vol.54, br. 2, str. 131-147, 2017. [Online]. https://doi.org/10.15176/vol54no207

Sažetak
Budući da je u postjugoslavenskim povijesnim okolnostima klasna solidarnost shvaćena kao dominantno ideološko obilježje napuštenog samoupravnog socijalizma, tranzicijske diskurzivne prakse koje isključuju koncept radnika manifestirale su se na svim razinama, od novogovora koji je hrvatskom leksiku devedesetih uveo neoliberalizmu podobniji supstitut “djelatnika”, do razvlašćivanja u novom vrijednosnom sustavu kojim dominiraju poduzetnici kao ideal i pokretačka sila novog društva. Time su od samoupravljača i proizvođača radnici najprije pretvoreni u ideološke Druge, a zatim u realne “bivše radnike”, koji su u tranzicijskoj zbilji iz vitalnog dijela kreativne sadašnjosti i utopijskih projekcija progresa, premješteni u umirovljenu prošlost. Zbog svega toga znakovito je da se u suvremenoj književnosti radnik opet javlja kao naslovni leksem i kao književni lik – povratak radnika događa se iste godine u drami Gorana Ferčeca Radnice u gladovanju (2014), kao i u prozama Viktora Ivančića Radnici i seljaci (2014). Književne reprezentacije radnika u tim se tekstovima razvijaju u kontekstu nove utopijske žudnje, ali i pobune protiv monstruozno izokrenute logike korporacijskog kapitalizma koja humanost pretvara u ozbiljnu devijaciju. Pritom se posebna pozornost obraća reprezentaciji prostora pobune s obzirom na koncept heterotopije – starački dom, zatvor ili bolnica ona su protumjesta na kojima se tranzicijska zbilja okrutno poigrala s “bivšim” radnikom i uništenim potencijalima koje je stvarao u svojim projekcijama budućnosti.

Ključne riječi
druga tranzicija; radnice; kulturni radnik; heterotopija krize; heterotopija devijacije

Hrčak ID: 191269

URI
https://hrcak.srce.hr/191269

[engleski]

Posjeta: 768 *