Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17234/SEC.29.3

Kulture sjećanja, krajolici zaborava: primjer Partizanskog groblja u Mostaru

Kristina Ilić
Nevena Škrbić Alempijević ; Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb


Puni tekst: engleski pdf 1.112 Kb

str. 73-100

preuzimanja: 1.056

citiraj


Sažetak

Ovaj se članak bavi materijalizacijama sjećanja kojima se pristupa kao važnim sastavnicama politika pamćenja. Naglasak je pritom na spomenicima kao objektima koji se proizvode u skladu s aktualnim društvenim trenutkom kako bi se poželjno sjećanje na odabrane povijesne epizode od nacionalnog značenja upisalo u prostor i učinilo dijelom svakodnevice. Komunikacija između materijalnosti u prostoru i ljudi koji joj pridaju ili oduzimaju značenje ključ je etnološkog i kulturnoantropološkog proučavanja spomenika. Temeljno pitanje koje se ovim radom problematizira glasi: što se događa s materijalizacijama sjećanja na onu prošlost koja, promjenom političkog poretka, više ne predstavlja jedan od simboličkih temelja države te, u novim okolnostima, postaje marginalnom i nepodobnom? Procesi koji se tada zapažaju u prostoru mogu se definirati kao tvorba krajolika zaborava. Navedena se pitanja osvjetljavaju na primjeru spomeničkog kompleksa Partizansko groblje, autora Bogdana Bogdanovića, koje je podignuto u Mostaru 1965. godine kao spomen na borbu za oslobođenje grada protiv njemačkog Wehrmachta. Dok je ovaj spomenik u socijalističkoj prošlosti Bosne i Hercegovine, u skladu s ondašnjom ideologijom, predstavljao značajno spomen-mjesto vezano uz Narodnooslobodilačku borbu, tijekom ratnih događanja u devedesetim godinama prošlog stoljeća potonuo je u kolektivni zaborav. Zbog zapuštenosti i devastiranosti, Partizansko groblje pretvara se u mjesto na kojem rez sa socijalističkom prošlošću postaje vidljivim. Dinamički odnos političkih strategija, spomeničke baštine grada Mostara i građana u različitim razdobljima promatra se višeglasno, pri čemu se nastoji prikazati kontekst nastanka, ali i suvremenog (ne)korištenja spomeničkog kompleksa. Iz toga se razloga istraživanju pristupilo primjenom različitih kvalitativnih metoda, pri čemu se primat daje terenskom radu: promatranju ljudskih praksi na samom Partizanskom groblju te intervjuima sa stanovnicima Mostara. Naracije mlađih Mostaraca upućuju na to da se ova lokacija može promatrati i onkraj etničkih podjela u gradu i državi te da i dalje predstavlja bitnu točku u mentalnim mapama građana.

Ključne riječi

kulture sjećanja; krajolici zaborava; socijalistički spomenici; Mostar; Partizansko groblje

Hrčak ID:

191666

URI

https://hrcak.srce.hr/191666

Datum izdavanja:

29.12.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.658 *