APA 6th Edition Šincek, D., Duvnjak, I. i Milić, M. (2017). Psychological Outcomes of Cyber-Violence on Victims, Perpetrators and Perpetrators/Victims. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 53 (2), 98-110. https://doi.org/10.31299/hrri.53.2.8
MLA 8th Edition Šincek, Daniela, et al. "Psychological Outcomes of Cyber-Violence on Victims, Perpetrators and Perpetrators/Victims." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, vol. 53, br. 2, 2017, str. 98-110. https://doi.org/10.31299/hrri.53.2.8. Citirano 07.12.2019.
Chicago 17th Edition Šincek, Daniela, Ivana Duvnjak i Marija Milić. "Psychological Outcomes of Cyber-Violence on Victims, Perpetrators and Perpetrators/Victims." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 53, br. 2 (2017): 98-110. https://doi.org/10.31299/hrri.53.2.8
Harvard Šincek, D., Duvnjak, I., i Milić, M. (2017). 'Psychological Outcomes of Cyber-Violence on Victims, Perpetrators and Perpetrators/Victims', Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 53(2), str. 98-110. https://doi.org/10.31299/hrri.53.2.8
Vancouver Šincek D, Duvnjak I, Milić M. Psychological Outcomes of Cyber-Violence on Victims, Perpetrators and Perpetrators/Victims. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja [Internet]. 2017 [pristupljeno 07.12.2019.];53(2):98-110. https://doi.org/10.31299/hrri.53.2.8
IEEE D. Šincek, I. Duvnjak i M. Milić, "Psychological Outcomes of Cyber-Violence on Victims, Perpetrators and Perpetrators/Victims", Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, vol.53, br. 2, str. 98-110, 2017. [Online]. https://doi.org/10.31299/hrri.53.2.8
Sažetak Adolescenti mogu imati različite uloge u nasilju putem interneta, a najčešća podjela je na žrtve, nasilnike, nasilnike/ žrtve i pojedince neuključene u nasilje. Neke od posljedica za ove skupine su jednake, no postoje psihološke posljedice koje su specifične za pojedinu ulogu koju pojedinac ima u nasilju preko interneta. Relevantni nalazi pokazuju kako se depresivni simptomi i nisko samopoštovanje pojavljuju i kod žrtvi i kod nasilnika, dok se stres pojavljuje jedino kod žrtvi. Budući da skupina nasilnika/žrtvi iskazuje obje vrste uloga u nasilju preko interneta, pretpostavlja se kako je to skupina s najviše negativnih posljedica i najlošijim obrazovnim uspjehom. U ovom istraživanju, uspoređeni su adolescenti koji imaju različite uloge u nasilju preko interneta s obzirom na različite psihološke posljedice (depresivni simptomi, stres, anksioznost i samopoštovanje), sate provedene na internetu i obrazovni uspjeh. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1,176 sudionika koji su podijeljeni u skupine žrtvi, nasilnika, nasilnika/ žrtvi i skupinu pojedinaca koji nisu uključeni u nasilje. Skupina nasilnika/žrtvi razlikuje se u svim mjerenim varijablama od skupine koja nije uključena u nasilje putem interneta i ima više negativnih posljedica, što je potvrda nalazima o tome kako ova skupina doživljava najviše negativnih posljedica, uz skupinu žrtvi. Nasilnici jedino pokazuju više razine stresa i imaju slabije ocjene nego skupina koja nije uključena u nasilje putem interneta, što upućuje na manje posljedice činjenja nego doživljavanja nasilja putem interneta. Dobiveni rezultati pružaju uvid u doživljene psihološke posljedice, ukazujući da su nasilnici/žrtve skupina koja bi trebala biti uključena u selektivne ili čak indicirane preventivne programe usmjerene na smanjivanje uključenosti u nasilje putem interneta, kao i posljedica, osobito depresivnosti, anksioznosti i stresa. Indicirani preventivni programi trebali bi biti prilagođeni ovoj skupini, na primjer raditi na nedostatku osjećaja krivnje i promicanju empatije za žrtve te smanjenju pozitivnih posljedica (npr. postizanje socijalnog statusa na temelju nasilja).