hrcak mascot   Srce   HID

Pravni vjesnik : časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Vol.33 No.3-4 Prosinac 2017.

Pregledni rad
https://doi.org/10.25234/pv/5237

USTAVNOPRAVNO PITANJE KRUNIDBE U HRVATSKO-UGARSKOM PRAVU (U POVODU 150. OBLJETNICE KRUNIDBE FRANJE JOSIPA I. ZA KRALJA UGARSKE I HRVATSKE)

László Heka ; Fakultet pravnih i političkih znanosti Sveučilišta u Szegedu, Institut za poredbeno pravo, Szeged, Republika Mađarska

Puni tekst: hrvatski, pdf (229 KB) str. 71-91 preuzimanja: 98* citiraj
APA 6th Edition
Heka, L. (2017). USTAVNOPRAVNO PITANJE KRUNIDBE U HRVATSKO-UGARSKOM PRAVU (U POVODU 150. OBLJETNICE KRUNIDBE FRANJE JOSIPA I. ZA KRALJA UGARSKE I HRVATSKE). Pravni vjesnik, 33 (3-4), 71-91. https://doi.org/10.25234/pv/5237
MLA 8th Edition
Heka, László. "USTAVNOPRAVNO PITANJE KRUNIDBE U HRVATSKO-UGARSKOM PRAVU (U POVODU 150. OBLJETNICE KRUNIDBE FRANJE JOSIPA I. ZA KRALJA UGARSKE I HRVATSKE)." Pravni vjesnik, vol. 33, br. 3-4, 2017, str. 71-91. https://doi.org/10.25234/pv/5237. Citirano 19.11.2018.
Chicago 17th Edition
Heka, László. "USTAVNOPRAVNO PITANJE KRUNIDBE U HRVATSKO-UGARSKOM PRAVU (U POVODU 150. OBLJETNICE KRUNIDBE FRANJE JOSIPA I. ZA KRALJA UGARSKE I HRVATSKE)." Pravni vjesnik 33, br. 3-4 (2017): 71-91. https://doi.org/10.25234/pv/5237
Harvard
Heka, L. (2017). 'USTAVNOPRAVNO PITANJE KRUNIDBE U HRVATSKO-UGARSKOM PRAVU (U POVODU 150. OBLJETNICE KRUNIDBE FRANJE JOSIPA I. ZA KRALJA UGARSKE I HRVATSKE)', Pravni vjesnik, 33(3-4), str. 71-91. doi: https://doi.org/10.25234/pv/5237
Vancouver
Heka L. USTAVNOPRAVNO PITANJE KRUNIDBE U HRVATSKO-UGARSKOM PRAVU (U POVODU 150. OBLJETNICE KRUNIDBE FRANJE JOSIPA I. ZA KRALJA UGARSKE I HRVATSKE). Pravni vjesnik [Internet]. 2017 [pristupljeno 19.11.2018.];33(3-4):71-91. doi: https://doi.org/10.25234/pv/5237
IEEE
L. Heka, "USTAVNOPRAVNO PITANJE KRUNIDBE U HRVATSKO-UGARSKOM PRAVU (U POVODU 150. OBLJETNICE KRUNIDBE FRANJE JOSIPA I. ZA KRALJA UGARSKE I HRVATSKE)", Pravni vjesnik, vol.33, br. 3-4, str. 71-91, 2017. [Online]. doi: https://doi.org/10.25234/pv/5237

Sažetak
Ove godine navršava se 150. obljetnica krunidbe Franje Josipa I. za kralja Ugarske i Hrvatske koja je s mađarske strane označena uvjetom za pomirbu s Bečom i sklapanje Austro-ugarske nagodbe. Ovaj kompromis između Austrije i Ugarske u mnogim je segmentima poslužio kao predložak za godinu dana poslije sklopljenu Hrvatsko-ugarsku nagodbu. Ovim dvjema nagodbama Mađari su uredili svoje odnose s dvorom i s Trojednom Kraljevinom Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom, s kojom se Ugarska od 1102. nalazila u državnoj zajednici. Tako je okončan dugotrajni sukob s Austrijom, a i hrvatsko pitanje u Budimpešti i Beču skinuto je s dnevnog reda.

Krunidba je tijekom osam stoljeća zajedničke državne zajednice bila jednim od stožernih ustavnopravnih pitanja. Sam čin krunidbe, koji je kralju davao legitimitet, sastojao se od crkvenoga obreda (pomazanja) i svjetovnoga dijela koji se očitovao u polaganju prisege, a imao je javnopravni karakter i značenje. Ovo potonje ogledalo se u činjenici da su prisega i krunidbena zavjernica (diploma inaugurale) smatrane ugovorom između naroda i kralja pa je stoga krunidbena zavjernica imala karakter ustava. Kralj je legitimitet dobio samo ako je okrunjen krunom sv. Stjepana (svetom krunom), pa je tako i car Franjo Josip mađarskim i hrvatskim kraljem postao tek nakon krunidbe u Budimu. S obzirom na to da je tada funkcija palatina bila nepopunjena, Ugarsku je na krunidbi u palatinovo ime zastupao grof Andrassy koji je bio predsjednik vlade. Nakon kraljeve smrti 1916. pri posljednjoj kraljevskoj krunidbi povela se političko-pravna rasprava oko toga treba li Ugarsku zastupati predsjednik vlade ili pak netko drugi u ime naroda.

Ključne riječi
Doktrina ugarske svete krune; krunidba Franje Josipa I. i Karla IV.; car i kralj; palatin; predsjednik ugarskog Ministarskog vijeća (središnje vlade u Budimpešti)

Hrčak ID: 191770

URI
https://hrcak.srce.hr/191770

[engleski]

Posjeta: 158 *