Pregledni rad
https://doi.org/10.31953/sz.44.1.24
PODGORJE U PRIPOVJEDNOMU MODELU VJENCESLAVA NOVAKA
SINTIJA ČULJAT
Sažetak
Rad obrađuje načine književne artikulacije Podgorja u pripovjednoj prozi
Vjenceslava Novaka (Pavao Šegota, Pod Nehajem, Posljednji Stipančići, Tito Dorčić, Dva
svijeta). Podgorje nije ubilježeno kao idealizirani zavičajni prostor na rubu Austrijskoga
Carstva, već je prometnuto u poetičko sredstvo propitkivanja osobnog i kolektivnog
identiteta dionika toga prostora, čiji se marginalni položaj promišlja i kao posljedica
konfliktnih i nepostojanih dijelova hrvatske samobitnosti. Pomak u obradi mjesta priče
iz središta na rub kao i prijelazi između semantičkih polja velegrada i provincije čine
pripovjednu izvedbu kojom Novak obogaćuje svoju realističku poetiku, slikajući razmjere
političke i klasne tranzicije u razdijeljenomu, zakutnomu hrvatskomu prostoru, predmetu
izvanmatične europske književne proizvodnje. Podjelu na središte i periferiju proisteklu
iz razdiobe političke i gospodarske moći devetnaestostoljetne Europe Novak svojom
fikcionalnom konfiguracijom prostora poravnava i kao vrijednosnu razdjelnicu. Dvojbe
oko pripadnosti izvornome krajoliku čine narativnu strukturu europskoga realističkoga
romana na prijelomu devetnaestog i dvadesetoga stoljeća. Pripovjedna topografija
Vjenceslava Novaka proširuje hrvatski okoliš krajolikom manjega primorskoga grada i
Podvelebitskoga priobalja čijoj izvornoj protežnosti i raznolikosti pridaje značenja izrasla
iz napetosti u tumačenju odnosa središta i provincije. Novakovi pripovjedni eskursi o
posebnosti Podgorja prepleću se s općim referencijama geopolitičkoga pojma europske
provincije što se podjeljuju tomu rubnomu prostoru.
Ključne riječi
Vjenceslav Novak; pripovjedni prostor; Podgorje; poetika; središte; rub
Hrčak ID:
192311
URI
Datum izdavanja:
15.12.2017.
Posjeta: 1.318 *