hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta

David Šporer   ORCID icon orcid.org/0000-0002-5017-4012 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (160 KB) str. 311-337 preuzimanja: 91* citiraj
APA 6th Edition
Šporer, D. (2017). Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta. Croatica, 41 (61), 311-337. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/193026
MLA 8th Edition
Šporer, David. "Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta." Croatica, vol. 41, br. 61, 2017, str. 311-337. https://hrcak.srce.hr/193026. Citirano 20.07.2019.
Chicago 17th Edition
Šporer, David. "Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta." Croatica 41, br. 61 (2017): 311-337. https://hrcak.srce.hr/193026
Harvard
Šporer, D. (2017). 'Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta', Croatica, 41(61), str. 311-337. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/193026 (Datum pristupa: 20.07.2019.)
Vancouver
Šporer D. Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta. Croatica [Internet]. 2017 [pristupljeno 20.07.2019.];41(61):311-337. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/193026
IEEE
D. Šporer, "Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta", Croatica, vol.41, br. 61, str. 311-337, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/193026. [Citirano: 20.07.2019.]

Sažetak
Članak nastoji pokazati u kojoj mjeri problematika ili tematika proučavanja odnosa usmenosti i pismenosti može biti od koristi za razumijevanje književne prošlosti. Glavni oslonac za takav pokušaj predstavlja pretpostavka da europske kulture postaju doista pismene kulture tek negdje pred kraj XVIII. i tokom XIX. st. jer tek tada zapravo dolazi do potpunog natapanja kulture pismom, zahvaljujući efektima tipografije. To bi istodobno značilo da znatan dio književnih tekstova prije tog vremenskog praga kruži u uvjetima u kojima se miješaju usmenost i pismenost kao dva temeljna oslonca komunikacije. U kontekstu problematike odnosa usmenosti i pismenosti, za razmatranje kulture ranog novog vijeka, u kojoj njezina dvostruka pismenost - hirografska i tipografska - nije još u XVI. i XVII. st. potpuno istisnula usmenost, osobito se pogodnim čini termin “rezidualna
usmenost”. On podrazumijeva određeno miješanje usmenosti i pismenosti u kulturi koja poznaje pismo, ali u kojoj još dugo traju prakse koje potječu iz usmenosti, odnosno ispod pismenosti proviruje određen udio usmenosti. U završnom dijelu članka navode se primjeri koji ilustriraju primjenjivost takvog načina razmatranja književne povijesti, posebno u vezi sa različitim shvaćanjem nekih od temeljnih poetičkih i estetskih kategorija kao što su autorstvo, odnosno anonimnost autora, te originalnost u odnosu na formulaičnost usmenosti.

Ključne riječi
usmenost-pismenost; rezidualna usmenost; autorstvo; anonimnost; formule; originalnost

Hrčak ID: 193026

URI
https://hrcak.srce.hr/193026

[engleski]

Posjeta: 192 *