hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta

David Šporer   ORCID icon orcid.org/0000-0002-5017-4012 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Fulltext: croatian, pdf (160 KB) pages 311-337 downloads: 170* cite
APA 6th Edition
Šporer, D. (2017). Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta. Croatica, 41 (61), 311-337. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/193026
MLA 8th Edition
Šporer, David. "Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta." Croatica, vol. 41, no. 61, 2017, pp. 311-337. https://hrcak.srce.hr/193026. Accessed 10 Apr. 2020.
Chicago 17th Edition
Šporer, David. "Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta." Croatica 41, no. 61 (2017): 311-337. https://hrcak.srce.hr/193026
Harvard
Šporer, D. (2017). 'Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta', Croatica, 41(61), pp. 311-337. Available at: https://hrcak.srce.hr/193026 (Accessed 10 April 2020)
Vancouver
Šporer D. Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta. Croatica [Internet]. 2017 [cited 2020 April 10];41(61):311-337. Available from: https://hrcak.srce.hr/193026
IEEE
D. Šporer, "Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta", Croatica, vol.41, no. 61, pp. 311-337, 2017. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/193026. [Accessed: 10 April 2020]

Abstracts
Članak nastoji pokazati u kojoj mjeri problematika ili tematika proučavanja odnosa usmenosti i pismenosti može biti od koristi za razumijevanje književne prošlosti. Glavni oslonac za takav pokušaj predstavlja pretpostavka da europske kulture postaju doista pismene kulture tek negdje pred kraj XVIII. i tokom XIX. st. jer tek tada zapravo dolazi do potpunog natapanja kulture pismom, zahvaljujući efektima tipografije. To bi istodobno značilo da znatan dio književnih tekstova prije tog vremenskog praga kruži u uvjetima u kojima se miješaju usmenost i pismenost kao dva temeljna oslonca komunikacije. U kontekstu problematike odnosa usmenosti i pismenosti, za razmatranje kulture ranog novog vijeka, u kojoj njezina dvostruka pismenost - hirografska i tipografska - nije još u XVI. i XVII. st. potpuno istisnula usmenost, osobito se pogodnim čini termin “rezidualna
usmenost”. On podrazumijeva određeno miješanje usmenosti i pismenosti u kulturi koja poznaje pismo, ali u kojoj još dugo traju prakse koje potječu iz usmenosti, odnosno ispod pismenosti proviruje određen udio usmenosti. U završnom dijelu članka navode se primjeri koji ilustriraju primjenjivost takvog načina razmatranja književne povijesti, posebno u vezi sa različitim shvaćanjem nekih od temeljnih poetičkih i estetskih kategorija kao što su autorstvo, odnosno anonimnost autora, te originalnost u odnosu na formulaičnost usmenosti.

Keywords
usmenost-pismenost; rezidualna usmenost; autorstvo; anonimnost; formule; originalnost

Hrčak ID: 193026

URI
https://hrcak.srce.hr/193026

[english]

Visits: 323 *