hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Kad se nebo otvori: biblijske i parabiblijske priče u usmenim predajama

Ljiljana Marks ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (131 KB) str. 339-356 preuzimanja: 93* citiraj
APA 6th Edition
Marks, Lj. (2017). Kad se nebo otvori: biblijske i parabiblijske priče u usmenim predajama. Croatica, 41 (61), 339-356. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/193027
MLA 8th Edition
Marks, Ljiljana. "Kad se nebo otvori: biblijske i parabiblijske priče u usmenim predajama." Croatica, vol. 41, br. 61, 2017, str. 339-356. https://hrcak.srce.hr/193027. Citirano 24.07.2019.
Chicago 17th Edition
Marks, Ljiljana. "Kad se nebo otvori: biblijske i parabiblijske priče u usmenim predajama." Croatica 41, br. 61 (2017): 339-356. https://hrcak.srce.hr/193027
Harvard
Marks, Lj. (2017). 'Kad se nebo otvori: biblijske i parabiblijske priče u usmenim predajama', Croatica, 41(61), str. 339-356. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/193027 (Datum pristupa: 24.07.2019.)
Vancouver
Marks Lj. Kad se nebo otvori: biblijske i parabiblijske priče u usmenim predajama. Croatica [Internet]. 2017 [pristupljeno 24.07.2019.];41(61):339-356. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/193027
IEEE
Lj. Marks, "Kad se nebo otvori: biblijske i parabiblijske priče u usmenim predajama", Croatica, vol.41, br. 61, str. 339-356, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/193027. [Citirano: 24.07.2019.]

Sažetak
Apokrifi u srednjovjekovnoj hrvatskoj književnosti nisu jedinstvena žanrovska kategorija i mogu se promatrati kao nadžanrovska skupina tekstova koji pripovijedaju o biblijskim osobama i njihovim zgodama ili djelima kojih nema u biblijskome kanonu. Premda su to fiktivna zabavna djela, zgode su uvijek ispripovijedane kao nefikcionalne, u čvrstom odnosu prema biblijskim sadržajima, kršćanskoj pouci i etičkoj poruci. Bili su namijenjeni čitanju naglas i slušanju pa ta otvorena forma omogućuje osobni stil, posuđivanje i kombiniranje motiva, slobodno shvaćanje kronologije ispripovijedanih događaja, djelovanje na emocije recipijenata ganućem i zabavom, ali i ritam pripovijedanja kao u usmenoj književnosti. Na temelju korpusa usmenih predaja i legendi (iz starijih i novijih zapisa) pokazuje se što se događa kad “sveti tekst” potpuno prijeđe u usmenost: tekstovi se preoblikuju, nepojmljivo se objašnjava bliskim, Božje nadomjeπta ljudskim, no ono što u tom procesu folkloriziranja nastaje jest više ili manje uspješna mješavina komičnog i ozbiljnog, vesela, opuštajuća Biblija, koja služi i smijehu i pouci, a pritom oblikuje cjelinu. Slabljenjem prvobitne pouke jačaju fantastični bajkovni elementi, izvorna se biblijska priča dopunjava apokrifima, pri čemu se upleću legendarno, πaljivo i bajkovito. Najbrojniji su tekstovi kozmogonijskih i etioloških predaja koji najjasnije izgrađuju smisleni most između onoga nekoć i ovoga sada, progovaraju lokalnim pripovjedačevim jezikom, imenuju i objašnjavaju svijet podarujući mu dodatno značenje. Interpretacijom primjera tekstova o postanku svijeta, stvaranju ljudi, navještenja i rođenja Isusova, bijega Svete obitelji te, posljedično, o čudima oko Božića, pokazuje se da pripovjedački korpus koji pritom nastaje nije samo slučajna mješavina, a pogotovo ne nerazmrsivo klupko tekstova heterogena podrijetla i različite starosti, već više ili manje uspješna mješavina komičnog i ozbiljnog. Sve su te priče, zajedno s brojnima ostalima koje bismo mogli uvrstiti u neku hrvatsku Bibliju pauperum, dojmljiv dokument o tome kako je dvije tisuće godina kršćanstva i kršćanskoga nauka shvatio, interpretirao, sačuvao i prenosio narod.

Ključne riječi
Biblija; parabiblijske priče; predaja; apokrifi; usmena književnost; Hrvatska

Hrčak ID: 193027

URI
https://hrcak.srce.hr/193027

[engleski]

Posjeta: 214 *