hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/y54jof6w3m

Postanak muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini: zanemareni aspekt

Nenad Moačanin ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (523 KB) str. 73-94 preuzimanja: 1.923* citiraj
APA 6th Edition
Moačanin, N. (2017). Postanak muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini: zanemareni aspekt. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti, (529=52), 73-94. https://doi.org/10.21857/y54jof6w3m
MLA 8th Edition
Moačanin, Nenad. "Postanak muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini: zanemareni aspekt." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti, vol. , br. 529=52, 2017, str. 73-94. https://doi.org/10.21857/y54jof6w3m. Citirano 28.11.2021.
Chicago 17th Edition
Moačanin, Nenad. "Postanak muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini: zanemareni aspekt." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti , br. 529=52 (2017): 73-94. https://doi.org/10.21857/y54jof6w3m
Harvard
Moačanin, N. (2017). 'Postanak muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini: zanemareni aspekt', Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti, (529=52), str. 73-94. https://doi.org/10.21857/y54jof6w3m
Vancouver
Moačanin N. Postanak muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini: zanemareni aspekt. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti [Internet]. 2017 [pristupljeno 28.11.2021.];(529=52):73-94. https://doi.org/10.21857/y54jof6w3m
IEEE
N. Moačanin, "Postanak muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini: zanemareni aspekt", Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti, vol., br. 529=52, str. 73-94, 2017. [Online]. https://doi.org/10.21857/y54jof6w3m

Sažetak
U historiografiji je značenje nasljednih nadarbina u Bosni i Hercegovini (odžakluk) kao ključne pojave u postanku muslimanskog plemstva obično ili prenaglašavano, do stupnja „očitovanja“ državnog i nacionalnog identiteta, ili umanjivano, sve do poricanja činjenice da je ono uopće postojalo. Pri tome je ostala zanemarena najvažnija činjenica, tojest širi kontekst oblikovanja klanskoplemenskih skupina utemeljenih na stvarnom ili fiktivnom srodstvu na zapadnobalkanskim prostorima s vlaškim ili nevlaškim skupinama kao protagonistima (u slučaju BiH radilo se o stanovitoj fuziji starijeg i pridošlog stanovništva u kontekstu rata i osmanskog osvajanja). Taj je proces započeo i prije kontakta s Osmanlijama, a potrajao je do duboko u 17. stoljeće. U prvoj je fazi nova vlast proglašavala kneževsku nasljednu i neoporezivu baštinu timarima (proces završen do oko 1530.). Istovremeno se u mnogim biološki povezanim skupinama (ocak zadeleri) proširilo nasljeđivanje spahijskih nadarbina prema običajnom pravu, bez protivljenja države. Kasnije, u vremenima kriza znale bi se pojaviti carske naredbe u kojima bi se našao izraz „odžakluk timar“. Obje vrste nadarbina uskoro su se izjednačile, a pridružio im se i treći tip, odnosno plaća za tvrđavske posade u smislu kolektivnog timara ili gotovinskog iznosa sa stavke lokalnih regalija vezanog uz određenu skupinu posadnika. Time se rasprava približava komparativnoj perspektivi usporedbom s ustanovama hukumet, jurtluk i odžakluk na istočnim granicama Carstva. Te su ustanove jamčile širu autonomiju nego što se moglo očekivati u kontekstu bosanskog odžakluka, te je poznavanje načela na kojima su počivale moglo dati dodatnog poticaja oblikovanju legendi o iznimnim zaslugama i pravima, pa i pretenzija na posebni status Bosanskog ejaleta. Nakon što je Porta sredinom 18. stoljeća morala prenijeti dosta svojih nadležnosti na lokalnu elitu, posebice na kapetane, učvrstio se novi tip vladajuće kaste, ajani, kao neka vrsta plemićke konfederacije s težnjom da ovjekovječi svoj status. No nasljednost u okvirima novouspostavljene institucije ajanluka nikada se nije potpuno učvrstila, a tijekom epohe reformi u 19. stoljeću (Tanzimat) politička je moć ajana skršena. Usprkos tome, predodžba o plemstvu kao zalogu autonomije s korijenima u ranoj fazi osmanske vlasti održala se nudeći podlogu novijim ideologizacijskim tendencijama.

Ključne riječi
Bosna i Hercegovina; Osmansko Carstvo; plemstvo; odžakluk timari; ajani

Hrčak ID: 193335

URI
https://hrcak.srce.hr/193335

[engleski]

Posjeta: 2.320 *