hrcak mascot   Srce   HID

Privredna kretanja i ekonomska politika, Vol.16 No.108 Listopad 2006.

Izvorni znanstveni članak

Strukturne promjene visokog obrazovanja i ishodi na tržištu rada

Zdenko Babić
Teo Matković
Vedran Šošić

Puni tekst: hrvatski, pdf (305 KB) str. 26-65 preuzimanja: 3.992* citiraj
APA 6th Edition
Babić, Z., Matković, T. i Šošić, V. (2006). Strukturne promjene visokog obrazovanja i ishodi na tržištu rada. Privredna kretanja i ekonomska politika, 16 (108), 26-65. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/18359
MLA 8th Edition
Babić, Zdenko, et al. "Strukturne promjene visokog obrazovanja i ishodi na tržištu rada." Privredna kretanja i ekonomska politika, vol. 16, br. 108, 2006, str. 26-65. https://hrcak.srce.hr/18359. Citirano 20.11.2018.
Chicago 17th Edition
Babić, Zdenko, Teo Matković i Vedran Šošić. "Strukturne promjene visokog obrazovanja i ishodi na tržištu rada." Privredna kretanja i ekonomska politika 16, br. 108 (2006): 26-65. https://hrcak.srce.hr/18359
Harvard
Babić, Z., Matković, T., i Šošić, V. (2006). 'Strukturne promjene visokog obrazovanja i ishodi na tržištu rada', Privredna kretanja i ekonomska politika, 16(108), str. 26-65. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/18359 (Datum pristupa: 20.11.2018.)
Vancouver
Babić Z, Matković T, Šošić V. Strukturne promjene visokog obrazovanja i ishodi na tržištu rada. Privredna kretanja i ekonomska politika [Internet]. 2006 [pristupljeno 20.11.2018.];16(108):26-65. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/18359
IEEE
Z. Babić, T. Matković i V. Šošić, "Strukturne promjene visokog obrazovanja i ishodi na tržištu rada", Privredna kretanja i ekonomska politika, vol.16, br. 108, str. 26-65, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/18359. [Citirano: 20.11.2018.]
Puni tekst: engleski, pdf (74 KB) str. 26-65 preuzimanja: 256* citiraj
APA 6th Edition
Babić, Z., Matković, T. i Šošić, V. (2006). Structural Changes in Tertiary Education and Impacts on the Labor Market. Privredna kretanja i ekonomska politika, 16 (108), 26-65. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/18359
MLA 8th Edition
Babić, Zdenko, et al. "Structural Changes in Tertiary Education and Impacts on the Labor Market." Privredna kretanja i ekonomska politika, vol. 16, br. 108, 2006, str. 26-65. https://hrcak.srce.hr/18359. Citirano 20.11.2018.
Chicago 17th Edition
Babić, Zdenko, Teo Matković i Vedran Šošić. "Structural Changes in Tertiary Education and Impacts on the Labor Market." Privredna kretanja i ekonomska politika 16, br. 108 (2006): 26-65. https://hrcak.srce.hr/18359
Harvard
Babić, Z., Matković, T., i Šošić, V. (2006). 'Structural Changes in Tertiary Education and Impacts on the Labor Market', Privredna kretanja i ekonomska politika, 16(108), str. 26-65. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/18359 (Datum pristupa: 20.11.2018.)
Vancouver
Babić Z, Matković T, Šošić V. Structural Changes in Tertiary Education and Impacts on the Labor Market. Privredna kretanja i ekonomska politika [Internet]. 2006 [pristupljeno 20.11.2018.];16(108):26-65. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/18359
IEEE
Z. Babić, T. Matković i V. Šošić, "Structural Changes in Tertiary Education and Impacts on the Labor Market", Privredna kretanja i ekonomska politika, vol.16, br. 108, str. 26-65, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/18359. [Citirano: 20.11.2018.]

Sažetak
Ovaj rad je usmjeren da analizom kretanja na tržištu rada i u sustavu visokog obrazovanja ukaže na određene organizacijske probleme koji postoje u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja, te predloži određena poboljšanja. Konkurentnost nacionalnog gospodarstva značajnim dijelom ovisi o ljudima i društvenom kapitalu. Kvaliteta ljudskog kapitala je najvećim dijelom određena kvalitetom obrazovnog sustava, ulaganjima u obrazovanje i participacijom u obrazovanju. U ekonomiji temeljenoj na znanju, kvaliteta visokog obrazovanja pri tome ima ključnu ulogu. Kao i u većini drugih zemalja, i u Hrvatskoj osobe s visokim obrazovanjem u prosjeku rade bolje plaćene poslove, imaju višu stopu aktivnosti, dulje karijere, nižu stopu nezaposlenosti te su zapošljivije od ostatka populacije. Iako je između 1990. i 2005. godine ukupan broj studenata porastao za 82 posto, ovaj je rast izrazito koncentriran u društvenim znanostima, visokim učilištima te među studentima koji sami (su)financiraju svoj studiji. S druge strane, broj studenata čiji je studij u cijelosti javno financiran se smanjio. Infrastruktura nije adekvatno pratila ovaj rast, a udjel privatnih školarina u ukupnim izdacima za visoko obrazovanje početkom tisućljeća prešao je jednu petinu. Na primjerima struka s visokom i niskom zapošljivošću, ustanovili smo da je kretanje upisnih kvota tek u manjoj mjeri pratilo trendove zapošljivosti i potražnje na tržištu rada, te da su upisne kvote u najvećem dijelu ovisile o slijeđenju strategije maksimizacije prihoda i iskorištenosti vlastitih kapaciteta koje su uglavnom provodile uprave fakulteta (posebice društvenih usmjerenja)kreirajući tako određene disproporcije na tržištu visokoobrazovane radne snage u Hrvatskoj.

Ključne riječi
visoko obrazovanje; tržište rada; zapošljivost

Hrčak ID: 18359

URI
https://hrcak.srce.hr/18359

[engleski]

Posjeta: 6.263 *