hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.3

Utjecaj jakih prorjeda na prirast i stabilnost stabala i sastojine smreke u starosti od 32. do 50. godine

Martin Bobinac   ORCID icon orcid.org/0000-0002-7690-7325 ; Faculty of Forestry University of Belgrade, Serbia
Siniša Andrašev   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7468-7819 ; Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Andrijana Bauer-Živković ; Faculty of Forestry University of Belgrade, Serbia
Nikola Šušić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-2989-7096 ; Faculty of Forestry University of Belgrade, Serbia

Puni tekst: engleski, pdf (311 KB) str. 33-46 preuzimanja: 133* citiraj
APA 6th Edition
Bobinac, M., Andrašev, S., Bauer-Živković, A. i Šušić, N. (2018). Effects of heavy thinnings on the increment and stability of a norway spruce stand and its trees between the ages of 32 and 50. Šumarski list, 142 (1-2), 33-46. https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.3
MLA 8th Edition
Bobinac, Martin, et al. "Effects of heavy thinnings on the increment and stability of a norway spruce stand and its trees between the ages of 32 and 50." Šumarski list, vol. 142, br. 1-2, 2018, str. 33-46. https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.3. Citirano 08.07.2020.
Chicago 17th Edition
Bobinac, Martin, Siniša Andrašev, Andrijana Bauer-Živković i Nikola Šušić. "Effects of heavy thinnings on the increment and stability of a norway spruce stand and its trees between the ages of 32 and 50." Šumarski list 142, br. 1-2 (2018): 33-46. https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.3
Harvard
Bobinac, M., et al. (2018). 'Effects of heavy thinnings on the increment and stability of a norway spruce stand and its trees between the ages of 32 and 50', Šumarski list, 142(1-2), str. 33-46. https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.3
Vancouver
Bobinac M, Andrašev S, Bauer-Živković A, Šušić N. Effects of heavy thinnings on the increment and stability of a norway spruce stand and its trees between the ages of 32 and 50. Šumarski list [Internet]. 2018 [pristupljeno 08.07.2020.];142(1-2):33-46. https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.3
IEEE
M. Bobinac, S. Andrašev, A. Bauer-Živković i N. Šušić, "Effects of heavy thinnings on the increment and stability of a norway spruce stand and its trees between the ages of 32 and 50", Šumarski list, vol.142, br. 1-2, str. 33-46, 2018. [Online]. https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.3

Sažetak
Istraživanja su obavljena u kulturi smreke (Picea abies /L./ Karst.), koja je osnovana sa 5.000 sadnica po hektaru na staništu planinske šume bukve na nadmorskoj visini 870 m. Na osnovi usporedbe elemenata rasta istraživane kulture s elementima rasta u drugim mladim do srednjedobnim kulturama smreke, istraživana kultura je u kategoriji visokoproizvodnih kultura u Srbiji i šire u Europi.
Na trajnoj pokusnoj plohi, u dobro sklopljenom dijelu istraživane smrekove kulture u starosti 32 godine, izmjereno je 3.911 stabala po hektaru, s volumenom od 384,17 m3·ha-1, a ukupno evidentiran prirast drvne zalihe sastojine do 40. godine iznosio je 561,85 m3·ha-1, a do 50. godine 819,1 m3·ha-1. Na osnovi dvije prorjede, u 32. i 40. godini i naknadno posječenih tanjih stabala u razdoblju od 33. do 40. god., na pokusnoj plohi ukupno je posječeno 2.844 stabla po hektaru (72,7%) volumena 279,4 m3·ha-1 (tablica 1). Numerički pokazatelji strukture stabala na pokusnoj plohi u 32., 40. i 50. godini prikazani su u tablici 2, a debljinska struktura na grafikonima 2, 3 i 4.
Za definiranje utjecaja prorjeda na prirast stabala uspoređen je tečajni debljinski (idt) i visinski (iht) prirast u razdoblju od 25. do 32. godine i 33.-40. godine kod detaljno analiziranih dominantnih stabala (D100 i D400), a na sastojinskoj razini uspoređen je tečajni debljinski (idt) i visinski (iht) prirast u razdoblju od 33. do 40. godine i 41.do 50. godine kod dominantnih stabala (D100 i D400). Testiranje razlika između tečajnih prirasta u različitim razdobljima obavljeno je uz pomoć t-testa. Na razini sastojine uspoređen je i tečajni prirast promjera, temeljnice i volumena svih stabala i stabala budućnosti (311 kom.∙ha-1) u razdoblju od 33.-40. godine i u razdoblju od 41.-50. godine. Neparametrijski Kolmogorov-Smirnov test korišten je za međusobnu usporedbu struktura stupnja vitkosti (odnos h/d1,3). Istraživanja su omogućila da se definira utjecaj prorjeda na prirast i stupanj vitkosti različitih kategorija stabla i sastojine u dva starosna razdoblja sastojine, 33.-40. i 41.-50. godine.
Prva prorjeda u 32. godini, pri visini dominantnih stabala 15 m, imala je karakter selektivne prorjede, bila je niska (qd<0,85) i jaka (jačina prorjede je 36% volumena). Prorjeda je obavljena u starosti sastojine koja značajnije ne odstupa od razdoblja kada se izvode prve „komercijalne“ prorjede u Europi. Međutim, tokovi tečajnog debljinskog prirasta detaljno analiziranih dominantnih stabala (D100 i D400)  pokazali su da je prekasno izvršiti prorjedu u 32. godini, a model rasta (prirasta) visina је pokazao kulminaciju u 25. godini (kada su dominantna stabla postigla visinu 11 m), pa bi se 25. godina mogla označiti i kao godina u kojoj je najkasnije trebalo izvršiti prvu komercijalnu prorjedu (grafikon 7). Zatečeni velik broj stabala, s velikom drvnom zalihom po hektaru, u 32. godini i jaka prorjeda uvjetovali su  visoki iznos prorjednog etata, od 115,13 m3∙ha-1, što je u kategoriji najviših iznosa volumena koji se okvirno preporučuju u literaturi za sličnu starost smrekovih kultura. U razdoblju od 33.-40 godine debljinski prirast je iznosio kod preostalih stabala 0,31 cm∙god-1, a kod stabala budućnosti 0,54 cm∙god.-1 (tablica 7). Dominantna stabla, posebno 400 najdebljih stabala po hektaru, nalazila su se u fazi velikog visinskog prirasta u vrijeme i poslije prorjede u 32. godini (tablica 5 i 6), što je za posljedicu imalo povećanje stupnja vitkosti stabala, odnosno povećanje nestabilnosti sastojine (grafikon 8).
Druga prorjeda u 40. godini, pri visini dominantnih stabala preko 20 m, imala je karakter selektivne prorjede, bila je niska (qd<0,85) i jaka (jačina prorjede je 34% volumena). Jaka prorjeda u 40. godini, s prorjednim etatom 142,28 m3∙ha-1, uvjetovala je veći debljinski prirast, odnosno bolju reakciju debljinskog prirasta na preostalim stablima, u odnosu na prorjedu u 32. godini. Stabla budućnosti imali su za 29%, a dominantna stabala (D100 i D400) za 36-42%, veći debljinski prirast u starosnom razdoblju od 41.-50. godine, u odnosu na starosno razdoblje 33.-40. godine, što je uz opadajući trend visinskog prirasta uvjetovalo i manji stupanj vitkosti, odnosno veću stabilnost stabala i sastojine (grafikon 8).
Na osnovi navedenog, proizlazi da su provedene jake prorjede doprinijele uspostavljanju povoljnih odnosa u debljinskom i visinskom rastu stabala u istraživanoj kulturi i time poboljšale njihovu stabilnost.

Ključne riječi
Picea abies /L./ Karst.; monokultura; trajna pokusna ploha; jake prorjede; stupanj vitkosti

Hrčak ID: 194625

URI
https://hrcak.srce.hr/194625

[engleski]

Posjeta: 322 *