Izvorni znanstveni članak
Maastrichtski kriteriji i uključivanje sive ekonomije – slučaj Hrvatske
Željko Lovrinčević
Zdravko Marić
Davor Mikulić
Sažetak
Europska unija uvela je eksplicitnu obvezu za sve nove zemlje članice da u službeni podatak o BDP-u uključe i procjenu sive ekonomije koja je posljedica statističkih ili ekonomskih razloga. U tu namjenu za zemlje kandidate, od kojih je deset postalo punopravnim članicama EU 1. svibnja 2004. godine, osmišljen je tzv. Eurostatov Exhaustiveness program1. U skladu s rezultatima tog programa, nove
članice EU u službeni BDP uključuju i korekciju za sivu ekonomiju. Uključivanjem sive ekonomije, Hrvatska po dosegnutom BDP-u po stanovniku mjerenom po paritetu kupovne moći, smanjuje zaostatak za EU-25. Smanjuje se i udio ukupnih izdataka konsolidiranog sektora države, čime se Hrvatska nalazi ispod prosjeka zemalja NMS-8. Glede udjela javnog duga u BDP-u i nakon uključivanja sive ekonomije, Hrvatska se nalazi u lošijoj poziciji od većine NMS-8 zemalja. Glede Maastrichtskih kriterija konvergencije, postupak uključivanja sive ekonomije ne mijenja situaciju sadašnjeg (ne)ispunjavanja kriterija. Uključivanjesive ekonomije utječe na dva indikatora: indikator udjela deficita sektora države u BDP-u i indikator udjela javnog duga u BDP-u. Uključivanjem sive ekonomije ne postiže se ispunjavanje kriterija deficita sektora opće države. Kriterij veličine javnog duga, Hrvatska zadovoljava i bez uključivanja sive ekonomije. Kriteriji inflacije i visine dugoročnih kamatnih stopa nisu izravno vezani uz veličinu BDP-a. Međutim, uključivanjem sive ekonomije, uz pretpostavku nastavka procesa konsolidacije javnih financija, postaje više nego razvidno da će Hrvatska relativno lako ispuniti sve Maastrichtske kriterije prije ulaska u EU, čime će prihvaćanje eura kao službene valute biti moguće u vrlo brzom roku nakon primjene prijelaznog ERMII mehanizma.
Ključne riječi
Maastrichtski kriteriji; siva ekonomija; Hrvatska
Hrčak ID:
18395
URI
Datum izdavanja:
10.4.2006.
Posjeta: 5.454 *