Medicinski vjesnik, Vol. 24 No. (1-2), 1992.
Ostalo
Psihičko stanje hrvatskih izbjeglica u Republici Mađarskoj
Nikola Mandić
Đurđa Bosnić
Sažetak
S ciljem procjene adaptacijskih sposobnosti hrvatskih izbjeglica iz Baranje u Republici Mađarskoj, autori ovog rada psihijatrijskim su intervjuom po specifično pripremljenom upitniku za ovo istraživanje procjenjivali duševno stanje 100 izbjeglica u dobi od 10 do 82 godine. Prosječna starost izbjeglica bila je 38 godina. Procjenjivanje psihičkog stanja izbjeglica učinjeno je 6 tjedana nakon njihova dolaska u logor (socijalnu ustanovu) u jednom malom mjestu (Maria Gyud) u Mađarskoj. Autori nalaze da su izbjeglice napustile svoj dom i svoju Domovinu pred zatrašujućim neprijateljima, domaćim Srbima, koje identificiraju kao teroriste i pred srpskom vlasti potpomognutom Jugoslavenskom narodnom armijom. Napuštanje svojih domova i Domovine bilo je iznenadno, ali ipak svojom voljom. Odlazak je bio praćen strahom, tjeskobom, nevjericom, očajem, ljutnjom i rijetkim paničnim ponašanjem. Na prvom je mjestu bio strah za djecu, pa strah od mučenja i sakaćenja od strane terorista, dok su strahovi blažeg intenziteta bili za vlastiti život, rodbinu i imovinu. Dominantno osjećanje za vrijeme razgovora s izbjeglicama bilo je čežnja za domom i Domovinom i briga za budućnost. Ovo osjećanje je domininantno u 61% ispitanika. Emocionalne i psihosomatske smetnje je imalo 42% ispitanika, a grupiraju se oko Bardovog »neurasteničnog sindroma«. Samo 5% izbjeglica je zatražilo konkretnu psihijatrijsku pomoć, i to onih koji su i prije izbjeglištva imali psihičkih problema. Autori zaključuju da i nakon 6 tjedana boravka hrvatske izbjeglice iz Baranje u Republiku Mađarsku imaju adaptacijskih problema, a koji se manifestiraju emocionalnim i psihosomatskim reakcijama, pa preporučuju sistematsku domovinsku stručnu i laičku psihološku pomoć i podršku.
Ključne riječi
adaptacija; psihologijski; Hrvatska; izbjeglice
Hrčak ID:
195347
URI
Datum izdavanja:
1.12.1992.
Posjeta: 597 *