Pregledni rad
TUMAČENJE I PRIMJENA DEFINICIJE GENOCIDA KROZ PRESUDE MKSJ-a
Bartul Marušić
orcid.org/0000-0003-0164-4775
; Upravna škola Zagreb
Sažetak
Nakon kobnoga Drugog svjetskog rata međunarodna je zajednica, osviještena nerazmjerima političkog holokausta, u revitaliziranoj formi Lige naroda, tj. Ujedinjenim narodima 1948. usvojila Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, koja je stupila na snagu 12. siječnja 1951. Njena deklarativna i preventivna svrha dosegnula je i onu neželjenu – represivnu, jer se Konvencija 1990-ih počela „primjenjivati” na slučajeve teških kršenja zakona i običaja ratovanja. Njezina definicija genocida sprovedena je u gotovo svim normativnim aktima kojima se regulira kazneno ili međunarodno kazneno pravo, pa tako i u hrvatskom Kaznenom zakonu, Rimskom statutu, Statutu MKSJ-a i MKSR-a, te mnogim drugima. Ipak, definicija nije mogla predvidjeti sve oblike pod koje se to strašno kazneno djelo pravilno podvodi pa su uslijedile mnoge interpretacije pravnika i sudaca, i to kroz slučajeve o kojima će biti riječ. Borislav Herak bio je 1993. prvi osuđenik za genocid u BiH nakon Drugog svjetskog rata, zatim Nikola Jorgić u Njemačkoj 1997. za općinu Doboj, a MKSJ je osudio generala Radislava Krstića, i to iste 1998. godine kada je i MKSR osudio Akayesua. Nikada neka država nije bila osuđena za genocid, a Srbija je nakon tužbe BiH okrivljena „samo” zbog toga što nije poduzela adekvatne mjere da spriječi genocid (u Srebrenici), čime je postala jedina koja je formalnopravno prekršila Konvenciju, ali nije izravno proglašena odgovornom za provođenje genocida od strane bosanske srpske vojske (VRS). U radu se analiziraju presude MKSJ-a i njihov utjecaj na razvoj definicije genocida i raznih njegovih pojavnih oblika.
Ključne riječi
genocid; Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju; Međunarodni kazneni sud za Ruandu; definicija i obilježja genocida; najvažniji haški slučajevi
Hrčak ID:
195407
URI
Datum izdavanja:
28.12.2017.
Posjeta: 4.751 *