Filozofska istraživanja, Vol. 37 No. 3, 2017.
Pregledni rad
https://doi.org/10.21464/fi37313
Zamke prosvijećenog apsolutizma: slučaj Ignjata Martinovića
Vesna Stanković Pejnović
orcid.org/0000-0001-6593-0434
; Institut za političke studije, Svetozara Markovića 36, RS–11000 Beograd
Sažetak
Filozofi prosvjetiteljstva usmjerili su svoja djelovanja na promociju tolerancije, smanjenje fanatizma, zakonodavni ustroj države i poboljšanje životnih uvjeta. Filozofi i njihovi učenici imali su svoju ulogu u praktičnoj primjeni politike prosvijećenog apsolutizma, a to nije bilo ni nevažno ni bez posljedica. Pogrešno su vjerovali da mogu promijeniti vladare jer je postojala očigledna sličnost između mnogih reformi i načela koja su zagovarali. Kao sljedbenik prosvjetiteljstva, kao društvenog ili intelektualnog fenomena, Ignjat Martinović inzistirao je na tome da je prosvjetiteljstvo prvenstveno filozofski fenomen, bazirajući svoja filozofska promišljanja na idejama Holbacha i Spinoze. On sebe vidi kao dio filozofskog kruga primarno odgovornog za širenje koncepte tolerancije, individualne slobode, jednakosti, sigurnosti i slobode izražavanja i tiska, te federalizacije. Ove ideje identificirane su kao glavni uzrok rušenja autoriteta, tradicije, monarhija, vjere i privilegija. Martinović je ostao vjeran tim idejama te je u vrijeme uzmaka prosvijećenog apsolutizma od savjetnika postao osuđenik.
Ključne riječi
Ignjat Martinović; prosvjetiteljstvo; Baruch de Spinoza; Baron d’Holbach
Hrčak ID:
196324
URI
Datum izdavanja:
23.11.2017.
Posjeta: 2.898 *